“Iskustva pokazuju da djeca čiji roditelji puno čitaju također vole čitati”, kaže Beatriz González Ortuño, specijalistica za neurolingvistiku, u jednom članku meksičkog lista Reforma. Djeca imaju izvanrednu sposobnost učenja i zato kod njih treba poticati zanimanje za čitanje čak i prije nego što počnu raspoznavati samoglasnike. Naprimjer, mogu im se čitati priče koje će im pomoći da razviju maštu. U članku se daju sljedeći savjeti o tome kako pomoći djetetu da zavoli čitanje: “Posjednite dijete pored sebe. (...) Dopustite mu da okreće stranice, da vas prekine kad zaželi i postavlja vam pitanja. (...) Potaknite ga da vam priča o predmetima i likovima koji se spominju u priči. Odgovorite na sva djetetova pitanja. (...) Objasnite mu kako to što čitate ima veze s njegovim životom.”

U afričkim rezervatima slonovi već dugo vremena uzrokuju sporove između boraca za zaštitu prirode i poljoprivrednika. Podizanjem ograda, paljenjem vatre i glasnim bubnjanjem ne može se zadržati slonove unutar granica rezervata. Oni koji pobjegnu iz rezervata često uništavaju usjeve, a ponekad čak i usmrte ljude koji im se nađu na putu. No sada je napokon otkriveno da ih se može obuzdati pomoću feferona. Kad se feferone zasadi duž granica rezervata, slonovi se drže podalje od njih jer “ne mogu podnijeti njihov miris”, izvještava južnoafrički list The Witness. Čuvari su sretni što više ne moraju “tjerati slonove natrag u rezervat”, a poljoprivrednici imaju manje štete na poljima. Osim toga, uzgoj feferona mogao bi im donijeti dobru zaradu.

“Mladima SMS poruke ometaju san”, piše njemački medicinski bilten Apotheken Umschau. U istraživanju koje je provedeno na Sveučilištu u Leuvenu (Belgija) sudjelovalo je 2 500 tinejdžera u dobi od 13 do 16 godina koji su bili upitani koliko se često bude kad noću dobiju SMS poruku te koliko su nakon toga umorni. Deset posto ispitanika reklo je da se zbog SMS poruka probudi najmanje jednom tjedno. Tri posto ispitanika probudi se svake noći. “Na temelju ovog istraživanja moglo bi se zaključiti da mobiteli znatno utječu na kvalitetu sna sve većeg broja tinejdžera”, izjavio je jedan član istraživačkog tima. U biltenu se savjetuje: “Roditelji se trebaju pobrinuti da mobitel njihovog djeteta noću bude isključen.”

Rezultati jednog istraživanja o kojem je izvijestio časopis Science pokazali su da pastrve iz roda zlatovčica i neke druge vrste riba iskorištavaju vrtloge koji se stvaraju oko kamenja ili granja u vodi kako bi se što manje umarale i tako štedjele snagu koja im je potrebna za plivanje uzvodno. Mijenjajući položaj tijela i usklađujući pokrete s vrtlozima na koje nailaze, te ribe štede snagu u tolikoj mjeri da uopće ne moraju koristiti glavne mišiće koje inače koriste za plivanje, piše New Scientist. “Taj način kretanja omogućava im da troše vrlo malo snage dok plivaju nemirnim vodama”, objašnjava George Lauder, jedan od autora studije i stručnjak za biomehaniku sa Sveučilišta Harvard. Ustvari, “ribe su položajem tijela i peraja oponašale oblik hidroglisera te su hvatale vrtložne struje kao što jedrilica hvata zračne struje dok u cik-cak liniji plovi uz vjetar”, piše New Scientist.

“Umjesto da uvijek govorimo o tome koliko se novca troši na vođenje brige o starijim osobama, trebali bismo imati na umu da one obavljaju mnoge poslove za koje nisu plaćene, čime doprinose dobrobiti čitavog društva te omogućavaju da se uštedi mnogo novca”, kaže se u jednom izvještaju Australskog instituta za obiteljske odnose. “Stariji ljudi besplatno obavljaju mnoge poslove koje drugi možda ne bi htjeli raditi ni za plaću.” Istraživanje je pokazalo da “Australci koji imaju 65 i više godina svojim neplaćenim radom svake godine uštede [društvu] gotovo 39 milijardi australskih dolara”. Oni čuvaju djecu, njeguju bolesne osobe te obavljaju kućanske poslove. Taj neplaćeni rad “omogućava društvu da normalno funkcionira”, kažu autori istraživanja. Vrijednost takvog rada ne može se isključivo mjeriti novcem.

U British Libraryu čuva se knjiga koja se smatra najstarijom očuvanom tiskanom knjigom na svijetu, izvještava BBC News. Riječ je o budističkom tekstu koji je nazvan Dijamantna sutra, a datira iz 868. n. e. Pronađen je 1907. u jednoj pećini kraj kineskog grada Dunhuanga. “Taj svitak sivog papira na kojem su tiskani kineski znakovi omotan je oko drvenog valjka”, kaže se u izvještaju. Smatra se da su svitak i drugi predmeti koji su pronađeni zajedno s njim “pripadali zbirci knjiga koja je otprilike 1000. n. e. bila zazidana u jednom dijelu pećine”. Svitak je nastao nekoliko stotina godina prije nego što je u Europi izumljena tehnika tiskanja pomičnim slovima, no zanimljivo je da je “u to vrijeme u Kini već bila razvijena proizvodnja papira i tiskarska djelatnost”, izvještava BBC News.

“Što je buka kojoj ste izloženi veća, to su vaše reakcije sporije”, piše The Toronto Star. To su pokazali rezultati ispitivanja koje je istraživač Duane Button proveo na Memorial Universityu u Newfoundlandu (Kanada). Ispitanici su trebali obavljati razne fizičke i umne poslove dok su bili izloženi buci različite jačine. Button je ustanovio da uredska buka jačine 53 decibela usporava reakcije ispitanika za 5 posto, dok buka jačine 95 decibela kakva vlada u tvorničkim pogonima usporava reakcije za 10 posto. Premda razlika u brzini reakcija može iznositi svega nekoliko djelića sekunde, u izvještaju se ističe da su “ti djelići sekunde itekako važni u cestovnom prometu”. Ako u nekim situacijama reagirate samo 0,035 sekundi sporije, mogla bi se dogoditi prometna nesreća, kaže Button.

Rimokatolička nadbiskupija u Bostonu (SAD) objavila je da će zatvoriti 65 od 357 župnih crkava, što znači gotovo petinu svih svojih crkava. Šezdesetak crkava i 120 pratećih objekata bit će prodano. Te su promjene “djelomično uzrokovane smanjenjem posjećenosti crkve te financijskim poteškoćama koje su se naglo povećale kad se svećenike počelo optuživati za seksualno zlostavljanje”, piše The New York Times. Scott Appleby, direktor Cushwa centra za istraživanje katolicizma u Sjedinjenim Državama, koji djeluje u sklopu Sveučilišta Notre Dame, rekao je da su “skandali toliko osiromašili budžet nadbiskupije” da ona više ne može “pokrivati troškove župnih crkava”, pišu novine.