“U proteklih pet godina vrijeme koje muškarci troše na dotjerivanje povećalo se na prosječno 3,1 sat tjedno, dok žene na to troše prosječno 2,5 sati tjedno”, piše londonski list The Daily Telegraph. Muškarci sve više paze na svoj izgled, što se vidi i po porastu potražnje za muškim kozmetičkim sredstvima za njegu kože i kose, proizvodima za održavanje osobne higijene te parfemima i losionima za muškarce. Prošle je godine na kupovinu tih proizvoda potrošeno “13,6 milijardi funti, a očekuje se da će do 2008. potrošnja narasti na 16,1 milijardu funti”. Šefica jednog kozmetičkog salona za muškarce rekla je novinarima: “Posao cvate jer imamo mušterije koje redovito troše i do 200 funti na tretman lica, manikiranje i pedikiranje.” Osim toga, novine pišu da “sada 60 posto muških mirisa kupuju sami muškarci, a ne njihove djevojke ili žene”.

“U današnje vrijeme diploma nije jamstvo da ćete naći posao”, piše list El Universal koji izlazi u Ciudad de Mexicu. Jedno istraživanje koje je nedavno provedeno u Meksiku pokazalo je da je “u razdoblju od 1991. do 2000. čak 40 posto osoba s visokom naobrazbom moralo raditi poslove koji nisu imali veze s njihovom strukom”. To znači da oko 750 000 ljudi koji su završili fakultet radi poslove koji ne zahtijevaju fakultetsku naobrazbu. Tako neki od njih rade kao “službenici na telefonskoj centrali, vozači, mađioničari, klaunovi [i] pipničari”. U članku se procjenjuje da će 2006. u Meksiku biti čak 131 000 menadžera, 100 000 knjigovođa, 92 000 kompjuterskih stručnjaka, 92 000 prosvjetnih radnika koji mogu predavati u osnovnoj školi te 87 000 odvjetnika koji neće moći naći posao u svojoj struci.

U Kini gospodarski napredak dovodi do toga da se ljudi sve manje voze biciklom, a sve više automobilom. Tako u današnje vrijeme tek 25 posto stanovnika Pekinga koristi bicikl kao glavno prijevozno sredstvo, dok je prije samo deset godina to činilo 60 posto stanovnika. “Samo u Pekingu broj vozila na cestama povećava se za preko 400 000 godišnje”, pišu kanadske novine Toronto Star. Zbog toga se u tom gradu “cestovni promet odvija prosječnom brzinom od samo 12 kilometara na sat”. Časopis National Geographic izvještava da su u Kini tijekom 2003. “poslovni ljudi koji su se naglo obogatili kupili preko dva milijuna automobila — 70 posto više nego 2002. godine”. Budući da sve više ljudi putuje na posao automobilom, a ne biciklom, raste i potrošnja nafte. Zbog toga je “Kina možda već istisnula Japan s drugog mjesta na ljestvici najvećih svjetskih potrošača nafte”, dodaje časopis. Međutim, procjenjuje se da u Kini još uvijek ima 470 milijuna bicikala.

“Čitanje koristi maloj djeci i snažno utječe na njihov život, pa stoga stručnjaci preporučuju roditeljima da počnu čitati djetetu već nekoliko sati nakon rođenja”, piše The Toronto Star. Dr. Richard Goldbloom, koji je prije dvije godine u Kanadi pokrenuo prvi program opismenjivanja novorođenčadi, kaže: “Između ostalog, vidjeli smo da djeca od najranije dobi obraćaju pažnju kad im nešto čitate. Ona zaista slušaju.” Istraživanja pokazuju da djeca koja su već u vrlo ranoj dobi imala priliku listati knjige imaju bogatiji vokabular i bolje čitaju. “Cilj ovog programa nije prisiliti malu djecu da nauče čitati, nego im pomoći da upoznaju složenost i bogatstvo jezika te nauče razlikovati riječi, slova i glasove, a na temelju toga će s vremenom naučiti čitati”, pišu novine.

U posljednjih nekoliko godina borci za zaštitu prirode uspjeli su zaštititi više od 10 posto Zemljine površine, pišu peruanske novine El Comercio. No unatoč njihovom hvalevrijednom trudu “najmanje 300 vrsta ptica, sisavaca, kornjača i vodozemaca kojima prijeti opasnost od istrebljenja” još uvijek živi izvan rezervata prirode i potpuno je nezaštićeno. Problem je u tome što postojeći programi za zaštitu prirode mogu biti “politički vrlo privlačni”, ali ne odgovaraju stvarnim potrebama, kaže Gustavo Fonseca, zamjenik direktora odjela za znanstvena istraživanja udruženja Conservation International. “Moramo se usredotočiti na očuvanje onih područja u kojima smo pronašli najviše ugroženih endemičnih vrsta”, kaže Fonseca. Ukazujući na još jedan problem koji prijeti ugroženim životinjskim vrstama, novine pišu da je trgovina tim životinjama jedna od najunosnijih protuzakonitih trgovačkih djelatnosti na svijetu — od nje su unosnije samo trgovina drogom i oružjem. Gotovo polovica svih vrsta životinja koje se diljem svijeta prodaju na crno potječe iz šuma Južne Amerike.

U Australiji “svakog dana čak pet osoba doživi seksualno napastovanje nakon što im u kafiću, noćnom klubu ili na privatnoj zabavi netko krišom stavi u piće alkohol ili drogu”, upozoravaju novine The Australian. Neke opojne tvari koje se stavljaju u piće nemaju boje, okusa ni mirisa. One mogu uzrokovati smetenost, nepokretnost ili gubitak svijesti. Kod nekih žrtava čak uzrokuju smrt. Jedno istraživanje koje je Australski institut za kriminalistiku proveo diljem Australije pokazalo je da “svake godine oko 4 500 osoba popije piće u koje im je netko krišom stavio alkohol ili drogu, a čak 40 posto njih doživi seksualno napastovanje”, pišu novine. Kad prestane djelovanje opojne tvari koja je stavljena u piće, osoba se možda neće ni sjetiti što joj se dogodilo.

“Koncentracija klorofluorougljika u atmosferi napokon se počela smanjivati”, izvještava časopis ECOS, koji izdaje australska istraživačka organizacija CSIRO. Klorofluorougljici oštećuju Zemljin zaštitni ozonski omotač. Njihova koncentracija u višim slojevima atmosfere konstantno se povećavala više od 50 godina, sve do 2000. Otad se koncentracija klorofluorougljika “smanjuje za gotovo jedan posto godišnje”, piše ECOS. To smanjenje “daje naslutiti da bi do sredine ovog stoljeća moglo nestati rupa u ozonskom omotaču”, stoji u izvještaju. Međutim, klorofluorougljici i dalje štete ozonskom omotaču. U izvještaju se kaže: “Unatoč smanjenju [koncentracije klorofluorougljika], ove je godine rupa u ozonskom omotaču iznad Antarktike (...) dosegla veličinu od gotovo 29 milijuna kvadratnih kilometara, što znači da je za više od triput premašila površinu Australije.”