NACIONALNI PARK Corcovado umnogome podsjeća na nebrušeni dijamant. Nalazi se na jugu srednjoameričke zemlje Kostarike, na poluotoku Osi koji je smješten na obali Tihog oceana. Corcovado je privlačan zbog svoje izvanredno lijepe i gotovo netaknute kišne šume, zbog toga što je udaljen od naseljenih mjesta i što se u njemu može naći izuzetno mnogo vrsta drveća, kukaca, gmazova i sisavaca.

Poput nebrušenog dijamanta, ovaj park posjeduje prirodnu ljepotu koju ljudi nisu mnogo mijenjali. Nalazi se u jednoj od najvećih tropskih kišnih šuma na području Srednje Amerike. U parku nećete naći mnoštvo restorana, hotela ili prodavaonica suvenira. Osim nekoliko lugarskih koliba i dugih pješačkih staza — koje su u jednom turističkom vodiču proglašene boljima od svih drugih pješačkih staza koje postoje u parkovima kišnih šuma — gotovo da i nema ničeg što bi vas podsjećalo na čovjekovu prisutnost.

Početkom 1970-ih počelo se ozbiljno razmišljati o tome da se ova kišna šuma proglasi nacionalnim parkom. Međutim, znalo se da to neće biti nimalo lako. Otvaranje nacionalnog parka zahtijevalo je mnogo rada i ulaganje velikih materijalnih sredstava. Sredinom 1970-ih doznalo se da su ljudi počeli naseljavati područje kišne šume. Osim toga, jedno šumarsko poduzeće koje je posjedovalo velika zemljišta na području kišne šume namjeravalo je posjeći mnogo stabala. Dodatni problem bilo je to što su mnogi lovci dolazili ovamo loviti divljač.

Međutim, znanstvenici i biolozi iz čitavog svijeta koji su znali koliko je važno sačuvati kišnu šumu zalagali su se za ostvarenje ideje o osnivanju nacionalnog parka. Dana 31. listopada 1975. u Kostariki je službeno otvoren Nacionalni park Corcovado. Otad šumi više ne prijeti opasnost od velike sječe stabala i lova divljači.

Corcovado ima površinu od 54 000 hektara i odlikuje se velikom raznolikošću biljnih i životinjskih vrsta. Na području parka postoji čak osam različitih ekosustava. U njima raste najmanje 500 vrsta drveća. Najveće drvo u parku je kapok, čije deblo ima u promjeru tri metra. To drvo može narasti do visine od preko 70 metara.

Jeste li ljubitelj ptica? Ako jeste, onda ćete sigurno uživati u posjetu Corcovadu jer u njemu živi gotovo 400 vrsta ptica. U parku Cordovado živi najveća kostarikanska kolonija crvenih ara. Dok lete, čini se kao da na žarkom tropskom suncu njihovo perje prekrasnih boja pravi šare na nebu.

No možda vas više zanimaju stvorenja koja žive bliže tlu. Ni to nije nikakav problem! U Corcovadu možete vidjeti 116 vrsta vodozemaca i gmazova, među kojima je i zmija kopljoglavka. No nemojte predugo gledati tu otrovnicu i nemojte joj se previše približiti jer je vrlo opasna i lako bi vas mogla napasti! Među vodozemcima je i jedna prozirna žaba — ako je stavite na čistu staklenu površinu, možete vidjeti kako rade njeni unutarnji organi!

Ako želite, možete bolje upoznati i neke od 140 vrsta sisavaca koji žive u Corcovadu. Među njima su jaguari, ozeloti, četiri vrste majmuna, tri vrste mravojeda, dvije vrste ljenjivaca i dvije vrste pasanaca. U parku živi i oko 10 000 vrsta kukaca.

Biologinja Shirley Ramirez Carvajal, direktorica programa za zaštitu životinja u parku Corcovado, rekla je dopisniku časopisa Probudite se! da se u sklopu jednog istraživanja jaguarima i nekim drugim životinjama stavljaju ogrlice s radioodašiljačima. To će pomoći znanstvenicima da istraže kako se te životinje hrane i koliko im je životnog prostora potrebno. Rezultati tog istraživanja pomoći će upravi parka da odredi treba li proširiti njegove granice kako bi se životinjama osiguralo dovoljno hrane. Proširenjem parka ujedno bi se izbjeglo opasnost od pojave genetskih mutacija koje su posljedica parenja životinja koje su u bliskom krvnom srodstvu.

No Corcovado nije privlačan samo zbog bogatog biljnog i životinjskog svijeta. Posjetitelji imaju priliku razgledati spilju Salsipuedes, u kojoj je engleski pomorac i istraživač Sir Francis Drake zakopao dio svog blaga. Samo nekoliko kilometara sjeverno od parka Corcovado nalazi se Drakeov zaljev. U njemu se 1579. navodno iskrcao Sir Francis Drake za vrijeme svoje plovidbe oko svijeta.

U prošlosti je prirodna ljepota ovog područja umalo uništena zbog potrage za zlatom. Kad su u 1930-ima u ovim krajevima pronađeni grumeni zlata teški i do jedan kilogram, mnogi su krenuli u mahnitu potragu za zlatom. Zlatna groznica ponovila se u 1960-ima te nekoliko godina nakon otvorenja nacionalnog parka. Prilikom ove posljednje u park je pohrlilo nekoliko stotina kopača zlata. Godine 1986. državne vlasti zabranile su im pristup u Corcovado.

Kao i u svakom drugom parku, u Corcovadu postoje određeni problemi. Dopisnik časopisa Probudite se! razgovarao je s Gerardom Chavesom, zamjenikom direktora Nacionalnog parka Corcovado, koji je rekao da osim vječitih problema s manjkom financijskih sredstava, osoblja i opreme, postoje i drugi problemi, kao što su sječa šuma u neposrednoj blizini parka te krivolov. Te se probleme mora što prije riješiti želi li se sačuvati blago Corcovada.

Nacionalni park Corcovado nesumnjivo spada u područja Zemlje u kojima je u velikoj mjeri sačuvana iskonska ljepota prirode. Kao što je dijamant privlačan zbog svoje ljepote i trajnosti, tako će ovaj kostarikanski “nebrušeni dijamant” sigurno još dugo privlačiti na tisuće posjetitelja koji cijene Zemljine prirodne ljepote. Kršćane ovaj park podsjeća kako će biti divno kad Bog pretvori cijelu Zemlju u raj (Luka 23:43).