PRIJE nekoliko godina mobiteli baš i nisu bili toliko mobilni kao što bi se iz njihovog naziva moglo zaključiti. Budući da su njihove baterije bile jako teške, “mobilni” su bili samo vrlo snažnima i onima koji su ih držali u svom automobilu. Bili su veći od kutija za cipele i koštali su tisuće dolara.

Danas u svijetu postoji oko 1,35 milijardi mobitela. U nekim zemljama mobitel posjeduje više od pola stanovništva. Većina mobitela toliko je malena da ih se s lakoćom može držati u ruci, a ponekad ih se može dobiti gotovo besplatno. * Australski časopis The Bulletin izvještava: “Danas je u upotrebi skoro isto toliko mobitela koliko i televizora i osobnih računala zajedno.” U više od 20 zemalja sada ima više mobitela nego fiksnih telefona. Jedan stručnjak koji radi u toj grani industrije kaže da mobiteli nisu samo tehnološko čudo već i “društveni fenomen”.

Kako upotreba mobitela utječe na društvo? Jesu li oni naši prijatelji ili su nam prijetnja?

Sve veća prodaja mobitela ide u prilog mnogim kompanijama. Jedna velika tvrtka izjavila je: “Mobiteli su dosad najprodavaniji artikl na području elektronike.” Drugim riječima, na mobitele se troši više novca nego što se ikad trošilo na druge elektroničke uređaje.

Naprimjer, u Australiji od 20 milijuna stanovnika više od 15 milijuna posjeduje mobitel. Tijekom jedne od proteklih godina korisnici usluga samo jedne od mnogih telefonskih kompanija u toj zemlji obavili su čak 7,5 milijardi telefonskih poziva. Mobiteli godišnje donesu milijarde dolara zarade telekomunikacijskim kompanijama diljem svijeta. Jasno je zbog čega takve kompanije mobitele smatraju svojim prijateljima.

Milijuni poruka koje se razmijeni mobitelima nisu u govornom, već u pisanom obliku. Umjesto da mobitel koriste za razgovore, sve veći broj korisnika, a naročito mladi, koriste mogućnost koja se zove usluga kratkih poruka (short message service ili SMS). Ta im usluga omogućava da uz relativno mali trošak jedni drugima napišu i pošalju kratke poruke. Budući da takvo komuniciranje iziskuje da se na maloj tipkovnici mobitela strpljivo utipkava poruka, ljubitelji SMS-a koriste kratice riječi ili pak kombiniraju riječi i brojeve koji fonetski tvore određenu riječ. Premda je puno lakše i praktičnije osobu nazvati nego joj slati tekstovnu poruku, svakog mjeseca širom svijeta pošalje se otprilike 30 milijardi poruka.

Kakav je sadržaj tih poruka? Prema rezultatima jednog istraživanja provedenog u Velikoj Britaniji, 42 posto mladih u dobi između 18 i 24 godine SMS koristi za flert, 20 posto ovaj popularan oblik komunikacije koristi kako bi osobu pozvalo na izlazak, a 13 posto kako bi raskinulo vezu.

Neki se sociolozi boje da nepravilno pisanje riječi i sintaksa u SMS porukama loše utječu na pismenost mladih. Drugi se ne slažu s tim te tvrde da SMS poruke kod “nove generacije oživljavaju zanimanje za pisanje”. Glasnogovornica jedne tvrtke koja sastavlja australski rječnik izjavila je za Sun-Herald: “Rijetko nam se pruži prilika da razvijemo potpuno novi stil [u jeziku] (...). Zahvaljujući SMS porukama i Internetu, mladi danas puno više pišu. Oni trebaju imati bogat rječnik i vješto se služiti riječima kako bi mogli pisati SMS poruke te usvojiti popularne riječi i simbole (...) karakteristične za taj način izražavanja.”

Premda nam mobiteli omogućavaju da održavamo kontakt s prijateljima ili sklapamo poslove, mnogi ljudi koji su u radnom odnosu ponekad smatraju da im mobitel nije prijatelj već da ih sputava jer ih stalno veže za posao. Jedno ispitivanje pokazalo je kako 80 posto zaposlenika u reklamnoj industriji te 60 posto građevinskih radnika osjeća da su pod pritiskom da uvijek budu dostupni svom šefu ili klijentima. Jedan istraživač kaže da je zbog toga što su ljudi pod pritiskom da se jave na svaki poziv, bez obzira na to gdje su ili što rade, postalo sasvim uobičajeno ometati druge u njihovim aktivnostima. Stoga su stručnjaci izumili građevinske materijale koji će se koristiti u gradnji restorana i kazališta, a koji blokiraju signal mobitela. (Vidi okvir “Kako koristiti mobitel”.)

Pored toga što ljudima zna stvarati neugodnosti i ometati ih, ovaj posvuda prisutan uređaj mogao bi postati i ozbiljna prijetnja javnosti. Jedno istraživanje provedeno u Kanadi pokazalo je da je korištenje mobitela za vrijeme vožnje jednako opasno kao i vožnja pod utjecajem alkohola. Profesor Mark Stevenson, koji na jednom Sveučilištu u zapadnoj Australiji radi u Centru za istraživanje povreda, objašnjava da je razgovaranje na mobitel puno zahtjevnije od razgovaranja sa suputnikom u automobilu. Usprkos opasnostima i činjenici da policija na nekim mjestima kažnjava vozače koji za vrijeme vožnje koriste mobitel, nedavna je anketa pokazala da svaki peti australski vozač za vrijeme vožnje šalje SMS poruke, a jedna trećina vozača razgovara na mobitel ne koristeći hands-free uređaj.

Korištenje mobitela prilikom putovanja avionom također može biti opasno. Premda su električne instalacije u novijim avionima zaštićene od signala mobitela, nekim avionima koji se još uvijek koriste ti signali smetaju. U časopisu New Scientist stoji: “Na temelju testova provedenih na dva putnička aviona britanska uprava za civilno zrakoplovstvo [CAA] potvrdila je da radio signali mobitela štetno djeluju na elektroničku opremu koja je od presudne važnosti za sigurnost leta.” Ukazujući na to zbog čega su mobiteli toliko opasni, glasnogovornik uprave kaže: “Što je mobitel dalje od bazne stanice, potrebna mu je veća izlazna snaga. Dakle, kako se avion penje, mobitelu treba sve veća snaga te sve više ometa uređaje u avionu u trenucima kad je sigurnost najvažnija.” Jedno istraživanje provedeno u Australiji pokazalo je da je elektronička oprema koju su putnici nosili sa sobom, uključujući i mobitele, više puta bila ključni uzrok problema koji su se pojavili tijekom leta jer putnici nisu poslušali upozorenja da ne koriste tu opremu dok su u avionu.

Još se uvijek vode polemike oko toga da li radiofrekvencije mobitela i njihovih baznih stanica kod ljudi mogu uzrokovati rak. Budući da mobitele koriste stotine milijuna ljudi, čak i njihov najmanji štetan utjecaj na zdravlje mogao bi prouzročiti velike zdravstvene rizike. Stoga su provedena mnoga znanstvena istraživanja o tome kako zračenje mobitela utječe na živo tkivo. Do kakvih su zaključaka znanstvenici došli?

Neovisna stručna grupa koja se bavi istraživanjem mobilnih telefona (IEGMP) u svom je izvještaju izjavila: “Na temelju dosad dostupnih dokaza smatramo da ljudi nemaju razloga za zabrinutost s obzirom na upotrebu mobitela.” U časopisu New Scientist također je stajalo: “Usprkos izvještajima kojima nas se proteklih godina nastojalo zastrašiti, većina dosadašnjih dokaza potvrđuje da izloženost radiofrekvenciji mobitela nema štetan utjecaj na zdravlje. Što se tiče istraživanja koja su pokazala suprotno, njihovi rezultati nisu bili dosljedni.”

Budući da sumnje u to da mobiteli ipak štetno utječu na zdravlje još uvijek postoje, na daljnja se istraživanja troše milijuni dolara. Dok se ne dođe do konačnog zaključka, IEGMP preporuča sljedeće: “Mobitele koristite što je kraće moguće. Izaberite onaj mobitel kojem je specifični iznos apsorpcije (SAR) nizak, odnosno koji emitira samo malu količinu radio valova koje tijelo apsorbira. Upotrebljavajte hands-free uređaj i druga pomagala za koja je dokazano da smanjuju zračenje.” Ova grupa stručnjaka također preporuča da “djeca mlađa od šesnaest godina ne koriste mobitele” jer bi za vrijeme razvoja živčanog sustava mogla biti “podložnija dosad neotkrivenim zdravstvenim rizicima”.

Premda se oko njih vode mnoge polemike, mobiteli i dalje vrše snažan utjecaj i u ekonomskom i u društvenom pogledu. Kao i njegovi elektronički rođaci — TV i računalo — mobitel nam može biti koristan rob ili pak okrutni gospodar. Odluka o tome hoće li će nam on biti prijatelj ili prijetnja doslovno je u našim rukama.