“POSLJEDNJIH godina ljudima je sve teže uskladiti radne, obiteljske i druge obaveze koje imaju.” Tako stoji u jednoj nedavno objavljenoj knjizi o obiteljskom životu. Vrijeme u kojem živimo uistinu je stresno. No one koji proučavaju Bibliju to ne čudi jer je u Bibliji prorečeno da će ovo biti ‘kritična vremena s kojima će se teško izlaziti na kraj’ (2. Timoteju 3:1-5).

“Stres je sastavni dio života”, kaže Jesús, otac troje djece, “stoga se moramo naučiti kontrolirati ga.” Dakako, to je puno lakše reći nego učiniti. Zato ćemo navesti nekoliko praktičnih savjeta i biblijskih načela koji nam mogu u tome pomoći.

Jeste li stalno napeti, možda zbog situacije na radnom mjestu? Budete li šutjeli o tome, samo će vam biti još teže. Biblija u Pričama Salamunovim 15:22 kaže: “Namjere se rasipaju kad nema savjeta.”

Stručnjaci koji se bave istraživanjem stresa na radnom mjestu kažu kako je u takvoj situaciji dobro “razgovarati s poslodavcem ili šefom. Naime, ukoliko oni ne znaju da postoji problem, ne mogu nam ni pomoći.” Dakako, to ne bismo smjeli iskoristiti kao priliku da na njih iskalimo svoj bijes i frustracije. “Blagost uklanja velike grijehe”, stoji u Propovjedniku 10:4. Budite jasni i konkretni, no nipošto svadljivi. Možda uspijete uvjeriti svog šefa da manje stresa znači veću produktivnost.

Isto se može reći i za druge probleme koji se mogu pojaviti na poslu, kao što su napetost i nesuglasice među radnim kolegama. Razmislite kako biste mogli riješiti takve probleme. Možda biste čak mogli pročitati nešto o tome. U ovom je časopisu objavljeno više članaka koji bi vam mogli pomoći. * Ukoliko pak nema izgleda da se išta promijeni, možda bi bilo najbolje potražiti neki drugi posao.

Biblija sadrži i savjete koji nam mogu pomoći da izađemo na kraj s financijskim problemima. Isus Krist je savjetovao: “Prestanite se tjeskobno brinuti za svoje duše, što ćete jesti ili što ćete piti, ili za svoje tijelo, što ćete obući” (Matej 6:25). Kako to možemo postići? Tako da razvijamo povjerenje u Jehovu Boga da će nam dati sve što nam je potrebno kako bismo zadovoljili svoje osnovne potrebe (Matej 6:33). Božja obećanja nisu mrtvo slovo na papiru. Ta misao pruža snagu milijunima kršćana danas.

Naravno, s novcem treba postupati mudro (Priče Salamunove 2:7; Propovjednik 7:12). Biblija nas podsjeća: “Ništa nismo donijeli na svijet, pa ne možemo ništa ni odnijeti s njega. Zato, imajući hranu, odjeću i zaklon, budimo zadovoljni time” (1. Timoteju 6:7, 8). Naučiti živjeti s manje sredstava nije nemoguće. Prisjetimo se Leandra, koji je nakon nesreće ostao vezan za kolica. On i njegova supruga poduzeli su neke korake kako bi smanjili izdatke. On kaže: “Nastojimo biti štedljivi. Naprimjer, kad nam ne treba svjetlo, isključimo ga i tako štedimo struju. Gorivo štedimo tako što uvijek kad nekamo idemo automobilom planiramo da usput obavimo i neke poslove.”

Roditelji mogu pomoći djeci da razviju ispravan stav prema materijalnim stvarima. Leandrova kćerka Carmen kaže: “Prije sam kupovala sve što mi se svidjelo, no uz pomoć roditelja naučila sam razlučivati što mi je uistinu potrebno, a što nije. Ispočetka mi je to bilo teško. No sada znam razlikovati želje i potrebe.”

Dom bi trebao biti utočište od stresa, no često je baš suprotno. Zašto? ‘Parovi koji imaju određenih razmirica ili su čak u neprijateljskim odnosima kao najčešći uzrok međusobnih trzavica navode lošu komunikaciju’, stoji u knjizi Survival Strategies for Couples.

Biblijska načela mogu i u tom pogledu pomoći bračnim parovima. Biblija kaže da ima “vrijeme kad se šuti i vrijeme kad se govori” te dalje kaže: “Riječ u pravo vrijeme — kako je dobra!” (Propovjednik 3:1, 7; Priče Salamunove 15:23; NS). Kad to znamo, trudit ćemo se da o osjetljivim temama ne razgovaramo kad je bračni drug umoran ili napet. Zar nije bolje sačekati pravo vrijeme — neku priliku kad će bračni drug biti spremniji saslušati nas?

Istina, ako smo na poslu imali težak dan, možda nećemo biti smireni i strpljivi. No što se događa kad se zbog toga ljutimo na bračnog druga i grubo se ophodimo s njim? Biblija nas podsjeća da “riječ prijeka podiže srdnju” (Priče Salamunove 15:1). Za razliku od toga, “ljubazne su riječi saće meda, slast duši i zdravlje kostima” (Priče Salamunove 16:24). Možda ćemo morati uložiti velik napor da, dok razgovaramo s bračnim drugom, odbacimo ‘zlobnu gorčinu, gnjev, srdžbu, viku i pogrdan govor’ (Efežanima 4:31). No taj se trud itekako isplati. Bračni drugovi koji slobodno razgovaraju o svemu doista su ohrabrenje i podrška jedno drugom. “Koji primaju savjet, u njih je mudrost”, kažu Priče Salamunove 13:10. *

Održavati komunikaciju s djecom pravi je izazov, naročito kad nam nedostaje vremena. Biblija potiče roditelje da razgovaraju s djecom u svakoj prilici, ‘kad sjede u kući i kad idu putem’ (5. Mojsijeva 6:6-8). “Morate tražiti prilike za razgovor”, kaže Leandro. “Kad se vozim sa sinom u automobilu, to vrijeme iskoristim za razgovor s njim.”

No nije svim roditeljima lako razgovarati s djecom. Alejandra, koja ima troje djece, priznaje: “Nisam znala slušati. Malo smo razgovarali, a to me ljutilo i osjećala sam se krivom.” Kako se roditelji mogu poboljšati u tome? Prije svega tako da nauče slušati (Jakov 1:19). Dr. Bettie Youngs kaže: “Pažljivim slušanjem uvelike se može smanjiti stres.” Roditelji, obratite pažnju tome kako slušate! Gledajte djecu u oči dok vam govore. Nemojte umanjivati njihove probleme. Potičite ih da izraze svoje osjećaje. Postavljajte im prikladna pitanja. Pokažite im da ih volite te da imate povjerenje u njih da će postupiti ispravno (2. Solunjanima 3:4). Molite se sa svojom djecom.

Bez naprezanja nema redovite, kvalitetne komunikacije. No takva komunikacija pomaže smanjiti napetosti u obitelji. Ona također pomaže raspoznati jesu li djeca pod stresom. Ukoliko roditelji znaju što njihova djeca osjećaju i s čime se trenutno bore, lakše će im dati mudar savjet. I na kraju, kod mladih koje roditelji potiču da pričaju o onome što ih muči postoji manja vjerojatnost da će svoje probleme rješavati na neispravan način.

Kada i muž i žena rade, kućanski poslovi također mogu predstavljati teret. Neke majke koje su u radnom odnosu nastoje si olakšati tako da te poslove pojednostave. Možda zaključe kako nema potrebe, a nisu ni u mogućnosti, pripremati komplicirane obroke. Sjetimo se savjeta što ga je Isus dao jednoj ženi koja je pripremala obilan obrok: “Malo je toga potrebno, ili samo jedno” (Luka 10:42). Stoga, pojednostavite život. U knjizi The Single-Parent Family predlaže se: “Spremajte variva i druga jela za čije vam je kuhanje potreban samo jedan lonac kako biste imali manje posuđa za pranje.” Takvim pojednostavljenjem kućanskih poslova smanjit ćete stres.

No čak vam i u tom slučaju može ostati još puno toga što treba obaviti. Jedna zaposlena majka kaže: “Dok sam bila mlađa, sve sam stizala. No sada kad sam starija, to više ne mogu. Počela sam osjećati posljedice svog užurbanog načina života. Moja obitelj ima razumijevanja za mene i pomaže mi u obavljanju poslova, pa mi sve moje obaveze nisu previše naporne.” Da, kad svi članovi obitelji spremno surađuju, nitko neće biti bespotrebno opterećen. Jedna knjiga namijenjena roditeljima navodi: “Jedan od najboljih načina na koji ćete pomoći djeci da razviju (...) osjećaj osobne vrijednosti jest taj da im povjerite određene kućanske obaveze. Tako će razviti dobre navike i ispravan stav prema radu.” Zajedničko obavljanje kućanskih poslova također vam omogućava da budete zajedno s djecom.

Mlada Julieta kaže: “Vidim da je majka zahvalna kad joj pomažem. Zbog toga sam sretna jer se osjećam kao netko na koga se drugi mogu osloniti. To mi pomaže da cijenim svoj dom, a ono što sada naučim pomoći će mi kasnije u životu.” Mary Carmen kaže nešto slično: “Roditelji su nas od malih nogu učili da budemo samostalni. To je velika prednost.”

Stres je sastavni dio današnjeg života i nemoguće ga je izbjeći. No zato možemo naučiti nositi se s njime. (Vidi okvir na 10. stranici.) U tome nam mogu pomoći biblijska načela. Naprimjer, ako nas shrva neki problem, sjetimo se da “ima prijatelja vjernijih od brata” (Priče Salamunove 18:24). Razgovarajmo o tome s nekim zrelim prijateljem ili s bračnim drugom. “Nemojte se zatvarati u sebe”, kaže sociolog Ronald Pitzer. “Povjerite se nekoj razboritoj osobi koja će vas razumjeti i kojoj je stalo do vas.”

Biblija govori i o tome da trebamo ‘činiti dobro svojoj duši’ (Priče Salamunove 11:17). To znači da moramo voditi računa o sebi. Biblija kaže: “Bolja je jedna šaka počinka nego dvije šake truda i trčanja za vjetrom” (Propovjednik 4:6, NS). Odvojite malo vremena za sebe — makar to bilo samo nekoliko minuta rano ujutro kako biste na miru popili šalicu kave, nešto pročitali, pomolili se ili razmišljali u miru. To će vam puno značiti.

Umjerena fizička aktivnost i zdrava ishrana također su korisne. Jedna knjiga namijenjena roditeljima kaže: “Kad nešto svog dragocjenog vremena i energije utrošite na sebe, time zapravo punite svoje baterije. (...) Onaj tko se neprestano daje mora se pobrinuti da nešto i dobije inače će se emocionalno iscrpiti ili čak slomiti.”

Biblija nam nadalje pomaže razviti osobine koje su potrebne da bismo se mogli nositi sa stresom, kao što su blagost, strpljenje i dobrota (Galaćanima 5:22, 23; 1. Timoteju 6:11). No što je još važnije, Biblija nam pruža nadu — obećanje o predstojećem novom svijetu u kojem će sve ono što uzrokuje ljudske patnje zauvijek nestati! (Otkrivenje 21:1-4). Stoga bi bilo dobro steći naviku čitati Bibliju svaki dan. Ukoliko vam je potrebna pomoć, Jehovini svjedoci rado će vam pomoći u tome, i to besplatno.

To dakako ne znači da su kršćani pošteđeni stresa. No Isus je rekao da je moguće živjeti tako da ne budemo previše opterećeni životnim brigama (Luka 21:34, 35). Isto tako, ako upoznamo Jehovu Boga i izgradimo prijateljstvo s njim, on nam može biti pravo utočište! (Psalam 62:8). On nam može pomoći da nadvladamo stres.