ŠTO je stres? Prema riječima jednog stručnjaka, to je “svaki fizički, kemijski ili emocionalni faktor koji izaziva tjelesnu ili psihičku napetost”. Znači li to da je svaki stres štetan? Ne znači. Dr. Melissa Stöppler navodi kako “blagi osjećaj napetosti ponekad može biti koristan. On nam često pomaže da kvalitetno i s više elana obavimo posao ili zadatak koji nam je povjeren.”

Kada stres postaje problem? Dr. Stöppler kaže: “Negativne posljedice stresa javljaju se samo onda kad je stres jako velik ili kad se ne znamo nositi s njim.” Razmotrimo nekoliko glavnih uzročnika stresa.

Kralj Salamun je rekao: “Nije li dakle dobro čovjeku da jede i pije i da gleda da mu je duši dobro od truda njegova?” (Propovjednik 2:24). Međutim, mnogima koji su u radnom odnosu posao stvara velik stres.

U jednom izvještaju Europske agencije za zaštitu na radu stajalo je da je stres na radnom mjestu često posljedica određenih problema, kao što su slaba suradnja između uprave poduzeća i radnika zbog čega radnici nemaju gotovo nikakvog utjecaja na odluke koje se tiču njih samih, nesuglasice na radnom mjestu, nesigurno zaposlenje i niska primanja. Roditelje koji su u radnom odnosu takvi pritisci mogu iscrpiti u tolikoj mjeri da im ponestane snage za obiteljske obaveze. A tih obaveza može biti itekako mnogo. Naprimjer, u Sjedinjenim Državama se u toku jedne godine oko 50 milijuna ljudi moralo brinuti za nekog bolesnog ili ostarjelog člana obitelji. Financijski problemi također mogu dovesti do napetosti u obitelji. Rita, koja ima dvoje djece, našla se u financijski nezavidnom položaju nakon što je njen suprug Leandro doživio prometnu nesreću u kojoj je ostao vezan za invalidska kolica. Ona kaže: “Financijski problemi izazivaju napetost u obitelji. Kad nemate novca za ono što je vašoj obitelji potrebno, to se neminovno odražava na vaše raspoloženje.”

Samohrani roditelji također se suočavaju s velikim pritiscima u nastojanju da zadovolje potrebe svoje obitelji. Ustajanje rano ujutro kako bi stigli pripremiti doručak, spremiti djecu i odvesti ih u školu, žurba na posao i brojne obaveze koje ih tamo čekaju mogu potpuno fizički i emocionalno iscrpiti samohranog roditelja. No to nije sve. Samohrane majke još čeka odlazak po djecu u školu, priprema večere i brojni kućanski poslovi. María, samohrana majka četiri tinejdžerke, svoj život uspoređuje s ekspresnim loncem. Ona kaže: “Pritisak može biti toliko jak da mi se čini da ću eksplodirati.”

Sociolog Ronald Pitzer kaže: “Mnogi mladi stalno su izloženi stresu.” Mladi u pubertetu prolaze kroz brojne fizičke i emocionalne promjene, a tu su još i pritisci s kojima se susreću u školi. Prema knjizi Childstress! svaki školski dan “nosi sa sobom mnoštvo problema i pritisaka koji izazivaju stres — bilo na nastavi i u sportskim aktivnostima bilo u odnosima s vršnjacima i nastavnicima”.

U određenim dijelovima svijeta taj osjećaj tjeskobe među mladima još je više izražen zbog straha od nasilja u školi, a kod mnogih i zbog straha od terorističkih napada i drugih katastrofa. “Ako roditelji stalno govore kako je današnji svijet strašan, to nas mlade plaši”, napisala je jedna tinejdžerka.

Roditelji bi uvijek trebali pružati podršku svojoj djeci. No, kako kaže Pitzer, “roditelji nažalost često ne pridaju pažnju čak ni najdubljim osjećajima svoje djece i tinejdžera, smatrajući ih nevažnima, neutemeljenima i bezrazložnima ili ih čak ignoriraju”. Ponekad je to zbog toga što i sami roditelji imaju problema u braku. “Moji su se roditelji stalno prepirali”, kaže mladi Tito, čiji su se roditelji razveli. No kako navodi knjiga Childstress!, “emocionalni stres kod djece ne izazivaju samo fizičko nasilje i prepirke. Netrpeljivost koja se osjeća čak i kad je se nastoji prikriti lijepim riječima jako uznemirava djecu.”

Bez obzira na to jesmo li mladi ili stari, jesmo li izloženi stresu na radnom mjestu ili u školi, moramo biti svjesni da kronični stres može itekako ugroziti naše zdravlje. Jedan spisatelj koji se bavi medicinskim temama objašnjava: “Organizam koji je pod stresom može se usporediti s avionom koji je pred samim uzlijetanjem.” Osobi koja je pod stresom srce ubrzano kuca, a krvni tlak naglo raste. Razina šećera i hormona u krvi također se povećava. “Ukoliko stres ne popušta”, navodi dalje isti spisatelj, “svi organi u tijelu koji reagiraju na stres (mozak, srce, pluća, krvne žile i mišići) stalno primaju prekomjernu ili premalu količinu podražaja. Takvo stanje u organizmu s vremenom može uzrokovati fizička ili psihička oštećenja.” Broj bolesti koje se mogu javiti pod utjecajem stresa zastrašujuće je velik. Srčane bolesti, moždani udar, poremećaji u radu imunološkog sustava, rak, mišićnokoštane bolesti i dijabetes samo su neke od njih.

Posebno velik problem je to što se mnogi, a naročito mladi, protiv stresa bore na pogrešan način. Dr. Bettie Youngs kaže: “Vrlo je žalosno gledati tinejdžere kako se u želji da pobjegnu od pritisaka okreću alkoholu i drogi, kriminalu, slobodnom spolnom moralu i nasilju te bježe od kuće i škole, čime samo stvaraju još veće probleme od onih od kojih bježe.”

Stres je sastavni dio suvremenog života i od njega ne možemo pobjeći. No, kako će pokazati sljedeći članak, mnogo je toga što možemo učiniti kako bismo se lakše nosili s njime.