EMOCIJE mogu biti vrlo snažne. One utječu na ono što mislimo i ono što radimo. Mogu nas potaknuti na dobro i loše. Ponekad su jače i od samog razuma. “Nikad nisam zadovoljan sobom”, kaže 20-godišnji Jacob. “Često ne ispunim ni vlastita očekivanja. Ponekad samo plačem, a ponekad se toliko razljutim da sam bijesan na sve oko sebe. Teško kontroliram osjećaje.”

Da bi netko odrastao u zrelu, odgovornu osobu, mora naučiti kontrolirati osjećaje. Neki stručnjaci sada smatraju da su sposobnost vladanja emocijama te umijeće ophođenja s drugima važniji od same inteligencije. U svakom slučaju, i sama Biblija pridaje veliku važnost kontroliranju osjećaja. Naprimjer, u Pričama Salamunovim 25:28 stoji: “Tko nema vlasti nad duhom svojim, on je grad razvaljen bez zidova.” No zbog čega je tako teško kontrolirati osjećaje?

Svi se mi, bez obzira na to koliko imamo godina ili otkuda potječemo, borimo sa svojim emocijama. Međutim, ta borba može naročito biti snažna kod onih koji iz svijeta mladih prelaze u svijet odraslih. U knjizi Changing Bodies, Changing Lives Ruth Bell piše: “Većina tinejdžera zbunjena je množinom osjećaja koji istovremeno mogu biti i apsurdni i lijepi i zastrašujući i zbunjujući. Mnogi ljudi istovremeno gaje različite osjećaje prema jednoj te istoj stvari. (...) Jedan tren osjećaju jedno, a već sljedeći nešto sasvim suprotno.”

Mladima situaciju još više otežava njihovo neiskustvo (Priče Salamunove 1:4). Stoga je normalno da će se u situacijama koje su  im posve nove i strane osjećati pomalo nesigurno ili da će čak biti zatečeni. No naš Stvoritelj zna kako se osjećamo. On zna i naše “tjeskobne misli” (Psalam 139:23, NS). Stoga je u svojoj Riječi dao zapisati neka načela koja nam mogu pomoći.

Da bi netko mogao kontrolirati emocije, najprije mora naučiti kontrolirati misli. Negativno razmišljanje može nam oduzeti snagu koja nam je potrebna da bismo kontrolirali osjećaje (Priče Salamunove 24:10). No kako možemo naučiti pozitivno razmišljati?

Jedan način za to je boriti se protiv negativnih misli koje nas mogu oneraspoložiti ili učiniti nesigurnima. Ako poslušamo biblijski savjet koji kaže da se usredotočimo na ono što je ‘ozbiljno i pravedno’, negativne ćemo misli uspjeti zamijeniti pozitivnima (Filipljanima 4:8). To možda neće biti lako, no možemo uspjeti ukoliko se potrudimo.

Djevojka po imenu Jasmine jednom se žalila: “Dosta mi je svega, i novog posla i svih novih obaveza! Emocionalno sam potpuno iscrpljena, a ne stignem se opustiti.” Sasvim je razumljivo da se mladi ponekad tako osjećaju i da zbog toga mogu postati nesigurni u sebe. Biblija nam govori o mladiću po imenu Timotej koji je ispunjavao sve potrebne preduvjete za dužnosti koje su mu bile povjerene, a ipak ga je mučio osjećaj nedoraslosti (1. Timoteju 4:11-16; 2. Timoteju 1:6, 7).

Možda i ti osjećaš nesigurnost kad se nađeš pred nekim novim ili nepoznatim zadatkom. ‘Ja to nikad neću savladati’, mogao bi misliti. No takve osjećaje možeš nadvladati ne budeš li stalno negativno razmišljao. Nauči kvalitetno obaviti povjereni ti zadatak. Pitaj za savjet i pridržavaj se uputa (Priče Salamunove 1:5, 7).

Što više naučiš, bit ćeš sigurniji u sebe. Nemoj stalno razmišljati o svojim nedostacima jer bi se mogao obeshrabriti i odustati. Kad su jednom prilikom neki kritizirali apostola Pavla, on je odgovorio: “Ako sam i nevješt u govoru, sigurno nisam u spoznaji” (2. Korinćanima 10:10; 11:6). Slično tome i ti možeš izgrađivati samopouzdanje tako da razmišljaš o svojim pozitivnim stranama i moliš se Bogu da ti pomogne nadvladati slabosti koje imaš. Bog ti može pomoći kao što je pomogao mnogima u prošlosti (2. Mojsijeva 4:10).

Osjećaje ćemo lakše kontrolirati i ako postavljamo uravnotežene, realne ciljeve te prihvaćamo svoja ograničenja. Isto tako, nemojmo se nepotrebno uspoređivati s drugima. Biblija nam u Galaćanima 6:4 daje dobar savjet kad kaže: “Neka svatko dokaže kakvo je njegovo vlastito djelo, i onda će u samom sebi imati razlog za veliku radost, a ne u usporedbi s nekim drugim.”

Gnjev je još jedna emocija koju je vrlo teško kontrolirati. Kao što smo vidjeli iz primjera Kate spomenute u uvodu članka, gnjev potiče mnoge mlade da kažu i učine nešto čime drugima nanesu štetu ili ih uvrijede.

Doduše, sasvim je normalno da smo ponekad ljuti. No prisjetimo se prvog ubojice, Kaina. Kad se Kain “žestoko razgnjevio”, Bog ga je upozorio da bi ga takav gnjev mogao navesti da počini težak grijeh. Upitao ga je: ‘A ti, hoćeš li nadvladati grijeh?’ (1. Mojsijeva 4:5-7, NS). Kain nije poslušao savjet koji je dobio od Boga. No ukoliko se oslonimo na Boga, moći ćemo nadvladati gnjev, a to će nam pomoći da ne počinimo grijeh.

No da bi u tome uspio, ponovno ćeš morati paziti na to o čemu razmišljaš. Biblija u Pričama Salamunovim 19:11 kaže: “Razum zadržava čovjeka od gnjeva, i čast mu je mimoići krivicu.” Kad te netko razljuti, pokušaj razumjeti zašto se ta osoba tako ponijela.  Je li te stvarno htjela povrijediti? Možda je samo reagirala impulzivno, a možda nije ni svjesna što je učinila. Razumijevanjem za tuđe greške odražavamo Božju milost, a ta nam osobina može pomoći i da utišamo gnjev.

No što ako smo s pravom ljuti na nekoga? Biblija kaže: “Gnjevite se, ali ne griješite” (Efežanima 4:26). Ukoliko je potrebno, razgovaraj s tom osobom (Matej 5:23, 24). Ali možda bi čak bilo najbolje zaboraviti što se dogodilo i krenuti dalje.

Zanimljivo je da bi i naši prijatelji mogli utjecati na to kako reagiramo kad smo ljuti. Zbog toga nas Biblija upozorava: “Ne druži se s čovjekom gnjevljivim i ne idi sa žestokim, da se ne bi navikao na putove njegove i metnuo zamke na dušu svoju” (Priče Salamunove 22:24, 25).

Druženje s onima koji se trude kontrolirati gnjev može nam pomoći da razvijemo samosvladavanje. U kršćanskim skupštinama Jehovinih svjedoka ima mnogo takvih zrelih osoba, od kojih su mnoge starije i iskusnije od nas. Upoznaj malo bolje neke od njih. Promatraj kako se one nose s problemima. Možda ti daju ‘mudar savjet’ kad se nađeš u nekoj poteškoći (Priče Salamunove 24:6). Ranije citirani Jacob kaže: “Vrlo je važno imati zrelog prijatelja koji te može podsjetiti na ono što stoji u Božjoj Riječi. Kad pomislim na to da me Jehova voli unatoč tome što sam nesiguran u sebe, lakše mi je nadvladati negativne emocije i ostati sabran.”

U jednoj knjizi o tjelovježbi stoji: “Brojna su istraživanja dokazala da fizički pokreti u tijelu izazivaju kemijske procese koji utječu na naše raspoloženje. Razina hormona i kisika u organizmu također se mijenja ovisno o pokretima koje izvodimo.” Nema sumnje da je tjelesna aktivnost važna. Biblija kaže: “Tjelesno vježbanje korisno je” (1. Timoteju 4:8). Zašto ne bi redovito odvajao vrijeme za umjerenu tjelovježbu? To bi se moglo dobro odraziti na tvoje raspoloženje. Kvalitetna ishrana također ti može pomoći.

Razmisli i o svom izboru muzike i zabave. U studiji koja je objavljena u publikaciji The Harvard Mental Health Letter navodi se: “Gledanje nasilja (...) potiče gnjev i agresivne osjećaje. (...) Kod onih koji gledaju nasilne filmove češće su se javljale agresivne misli te su imali povišeni krvni tlak.” Stoga dobro pazi što slušaš i gledaš (Psalam 1:1-3; 1. Korinćanima 15:33).

No najdjelotvornija metoda u nadvladavanju negativnih emocija svakako je razvijanje bliskog prijateljstva sa Stvoriteljem. On svakoga od nas poziva da mu se obratimo u molitvi i izlijemo mu svoje srce. “Ne brinite se tjeskobno ni za što”, potaknuo nas je apostol Pavao. “Obznanite svoje molbe Bogu; i Božji mir koji nadilazi svaku misao čuvat će vaša srca i vaše misaone snage.” Nema sumnje, i ti možeš steći unutarnju snagu kako bi se mogao nositi sa svim životnim situacijama. Apostol Pavao je dodao: “Za sve imam snage uz pomoć onoga koji mi daje snagu” (Filipljanima 4:6, 7, 13).

Mlada Malika kaže: “Sada se često molim. To što znam da je Jehovi stalo do mene pomaže mi da budem smirena i da bolje kontroliram osjećaje.” Uz Božju pomoć i ti u tome možeš uspjeti.