“Čuvari Nacionalnog parka Bhitarkanika u državi Orissi pronašli su 15 rijetkih bijelih krokodila (...) prilikom godišnjeg prebrojavanja krokodila”, piše indijski list The Hindu. Bijeli su krokodili prava rijetkost i “ne mogu se naći nigdje drugdje u svijetu”. U 1970-ima krivolovci su gotovo istrijebili tamošnju populaciju češljastih krokodila. Stoga su državne vlasti uz pomoć Ujedinjenih naroda pokrenule program uzgoja krokodila u nacionalnom parku. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji mangrova, čistoj vodi, obilju hrane i tome što su krokodili u većoj mjeri zaštićeni od ljudi program uzgoja krokodila daje izvrsne rezultate. Danas u Nacionalnom parku Bhitarkanika ima oko 1 500 krokodila normalne boje kože te nekoliko rijetkih bijelih krokodila, piše The Hindu.

“Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da gotovo 84 posto pušača živi u siromašnim zemljama, u kojima pušenje dodatno produbljuje problem siromaštva”, pišu španjolske novine Diario Medico. U svakoj od tih zemalja primijećeno je da “ljudi koji najviše puše i imaju najviše zdravstvenih problema uzrokovanih pušenjem potječu iz najsiromašnijih slojeva društva”. Premda se u većini razvijenih zemalja smanjio broj pušača, gledano u svjetskim okvirima, pušenje zauzima “četvrto mjesto na ljestvici glavnih uzroka bolesti”, izvještavaju novine. U Španjolskoj, gdje od posljedica pušenja godišnje umre 60 000 ljudi, pušenje je postalo “glavni uzrok bolesti, invalidnosti i prijevremene smrti”.

“Otkrili smo da ovce mogu prepoznati najmanje 50 drugih ovaca i 10 ljudi”, napisao je neurobiolog Keith Kendrick u časopisu New Scientist. Kendrick i njegovi kolege ustanovili su da su ovce nakon nekoliko tjedana upamtile svih 60 lica te su ih se sjećale “najmanje dvije godine”. Osim što su prepoznavale lica, ovce su mogle “po izrazu lica prepoznati različita emocionalna stanja”, kao što to možemo mi ljudi. Časopis piše da ovce “mogu na ljudskom licu prepoznati različita raspoloženja, a na licu ovce zapaziti znakove uznemirenosti. Zanimljivo je da se ovcama više sviđaju ljudi nasmiješena lica nego oni koji su namrgođeni.” Istraživači su otkrili da “ovce s vremenom počnu doživljavati svog pastira kao dobro poznatog pripadnika stada”. Kendrick kaže: “Prijateljski naklonjen čovjek lako može postati ‘počasna ovca’. To pokazuje da su ovce vrlo privržene svojim pastirima.”

Prema podacima istraživačkog centra The Australia Institute, “Australija ima veću emisiju stakleničkih plinova po glavi stanovnika nego bilo koja druga industrijski razvijena zemlja”. Godine 2001. u Australiji je proizvedeno 27,2 tone ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova po stanovniku. U jednom izvještaju istraživačkog centra kaže se da su za tako veliku zagađenost krive elektrane koje koriste ugljen kao pogonsko gorivo, motorna vozila koja zagađuju zrak ispušnim plinovima te tvornice koje se bave proizvodnjom aluminija. Nakon Australije, najveću proizvodnju stakleničkih plinova po glavi stanovnika imale su Kanada (22 tone) i Sjedinjene Države (21,4 tone). Na samom dnu liste bila je Latvija, u kojoj je 2001. proizvodnja stakleničkih plinova po stanovniku iznosila svega 0,95 tona. Premda Australija ima relativno malo stanovnika, po proizvodnji stakleničkih plinova “premašila je industrijski najrazvijenije europske zemlje, kao što su Francuska i Italija, koje imaju tri puta više stanovnika nego Australija”, rečeno je u izvještaju.

“Što je buka jača, to je pjev slavuja glasniji”, pišu njemačke novine Berliner Zeitung. Istraživač Henrik Brumm s Biološkog instituta Sveučilišta u Berlinu otkrio je da glasnoća pjeva kojim slavuj obilježava teritorij i privlači ženke može varirati 14 decibela, ovisno o jačini buke u okolini. “Reklo bi se da to i nije neka velika razlika”, rekao je Brumm, “no da bi slavuj mogao toliko glasnije pjevati, tlak u njegovim plućima mora se povećati čak pet puta.” U mirnim gradskim četvrtima slavujev pjev imao je jačinu 75 decibela, dok je na prometnim mjestima imao jačinu 89 decibela. “Istraživača je najviše iznenadilo saznanje da se ptice iz dana u dan prilagođavaju situaciji. U danima vikenda, kad nema prometne gužve jer ljudi ne idu na posao, uvijek pjevaju tiše nego radnim danom”, pišu novine.

U Poljskoj je 2003. “u školama počinjeno 20 000 krađa”, izvještava poljski časopis Zwierciadło, dodajući da “80 posto đaka ne voli ići u školu jer se osjeća usamljeno te ima problema u odnosu s učiteljima i drugim učenicima”. Zašto u školama ima tako mnogo problema? “Škole nisu izolirane od vanjskih utjecaja. One su odraz onog što se događa u društvu”, kaže psihoterapeut Wojciech Eichelberger. “Stvorili smo svijet u kojem vladaju nove moralne norme i mjerila vrijednosti, a škole su sastavni dio tog svijeta.” Eichelberger savjetuje roditeljima da se bore protiv tog problema tako da provode više vremena sa svojom djecom, pokazujući time da im je stalo do njih.

“Mlade osobe, a naročito djevojke, u sve ranijoj dobi postaju nezadovoljne svojim izgledom i počinju držati dijete, a to bi moglo ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje”, pišu kanadske novine Globe and Mail. U jednoj je anketi preko 2 200 djevojčica u dobi od 10 do 14 godina odgovaralo na pitanja u vezi s navikama prehrane. Globe izvještava: “Premda je manje od 7 posto djevojčica imalo problema s gojaznošću, više od 31 posto ispitanica smatralo je da ima ‘previše kilograma’, a 29 posto reklo je da drži dijetu.” Zašto zdrave djevojčice žele smršaviti? U prvom redu zato što odrasle osobe koje su njihov uzor stalno drže dijete i ismijavaju ljude koji imaju višak kilograma, pišu novine. “Mediji također snažno utječu na ponašanje tinejdžera jer im stalno nameću uzore koji su izuzetno mršavi”, piše Globe. Dr. Gail McVey, koja se bavi istraživačkim radom u Dječjoj bolnici u Torontu, kaže da djeca, roditelji i učitelji trebaju znati da “u pubertetu djeca moraju dobivati na težini kako bi se mogla normalno razvijati”.