JOŠ od davnih vremena Japanci veličaju ljepotu sakure, cvijeta japanske trešnje. Njegove nježne latice toliko su omiljene u Japanu da se trešnjin cvijet uzdigao iznad svakog drugog cvijeta te mu pripada posebno mjesto u povijesti i kulturi tog naroda. Ustvari, u određenim kontekstima riječ “cvijet” na japanskom zapravo znači trešnjin cvijet. Japanci se već preko tisuću godina dive tom cvijetu.

Prekrasna stabla trešnje rastu po čitavom japanskom otočju. Dovoljno je samo malo se prošetati i već ćete naići na neku od tristotinjak vrsta trešanja koje tu rastu. Cvjetovi trešnje obično imaju pet latica koje su pri vrhu blago nazubljene, mada ima i onih koji imaju više od pet latica. Nekoliko cvjetova tvori jedan cvast. Latica ima u raznim, jedva zamjetnim nijansama od gotovo bijele do ružičaste, pa čak i zagasitocrvene. Oblik i boja tih cvjetova od davnine su simbol čistoće i jednostavnosti.

Trešnjino stablo u punom cvatu privlači punu pozornost promatrača. Blaga svjetlost sunca koje se probija kroz oblake daje ružičastobijelim laticama posebnu čar. No još je dojmljivije promatrati čitave nasade trešanja u cvatu.

Planine Yoshino poznate su po bijelom trešnjinom cvijetu. Na tom području postoje četiri ogromna nasada trešanja s preko 100 000 stabala. Jedan od njih dobio je naziv Hitome Senbon, što u prijevodu znači ‘pogled na tisuću trešnjinih stabala’. I doista, dokle god pogled seže, padina brijega veselo se bijeli kao da ju je prekrio snijeg. Treba li se onda čuditi što svake godine preko 350 000 posjetitelja dođe na to mjesto kako bi se divili tom veličanstvenom prizoru?

Ovisno o načinu sadnje stabala, mogu se postići vrlo dojmljivi efekti. Naprimjer, stabla zasađena u paralelne redove tako da im se grane dodiruju tvore pravi ‘tunel’. Zamislite sada da hodate ispod ružičastobijelih krošanja prepunih cvjetova, po stazi posutoj laticama!

No ti nježni cvjetovi kratkog su vijeka — traju svega dva do tri dana, pa čak i kraće ukoliko im vrijeme nije sklono.

Cvjetanje nježnih cvjetova počinje u siječnju na Okinawi, jugu Japana, i nastavlja se sve do kraja svibnja, kad na sjeveru, na Hokkaidu, procvjetaju i zadnje trešnje. Televizija, radio, novine, pa čak i Internet, redovito izvještavaju o tome gdje trešnje trenutno cvjetaju. Kad čuju te vijesti, milijuni ljudi pohitaju na mjesta gdje mogu promatrati procvjetale trešnje.

 Običaj “promatranja cvijeća”, odnosno hana-mi, potječe još iz davne prošlosti, a izraz cvijeće u ovom slučaju uvijek se odnosi na trešnjin cvijet. Još u razdoblju Heian (794-1185) japanski su plemići održavali zabave posvećene ljepoti trešnjina cvijeta. Godine 1598. vojskovođa Toyotomi Hideyoshi priredio je zabavu u hramu Daigoji u Kyotu, na kojoj su se svi uzvanici divili ljepoti trešnje u cvatu. Svi moćni zemljoposjednici i drugi istaknuti uzvanici okupili bi se ispod stabala u cvatu, gdje bi recitirali pjesme u čast trešnjina cvijeta. Žene bi tom prigodom obukle odjeću s prekrasnim uzorcima trešnjina cvijeta.

U razdoblju Edo (1603-1867) i običan puk prihvatio je taj oblik zabave — okupljanje ispod trešnje u cvatu. Ispod trešnje se jelo, pilo, pjevalo, plesalo te se zajedno s prijateljima i obitelji divilo ljepoti procvalog stabla. Taj popularni običaj sačuvao se sve do današnjeg vremena, pa Japanci u velikom broju odlaze na svoja omiljena odredišta kako bi u miru uživali u raskošnoj ljepoti nježnih latica.

Motiv trešnjinog cvijeta utkan je u svaki dio japanske povijesti i kulture. Prisutan je u prozi, lirici, kazalištu i glazbi. Ljepotu trešnjinog cvijeta umjetnici  su kroz povijest nastojali dočarati na keramici, paravanima i raznim drugim površinama.

I samuraji su prihvatili trešnjin cvijet. Ti su ratnici u tolikoj mjeri bili odani svom gospodaru da su na samo jedan njegov mig bili spremni žrtvovati svoj život. Za njih je trešnjin cvijet bio simbol kratkoće života. U vezi s tim Kodansha Encyclopedia of Japan navodi: “Budući da trešnjin cvijet traje jako kratko i latice mu brzo otpadnu, postao je prikladan simbol ljepote kojoj se Japanci naročito dive, ljepote koja brzo iščezava.”

Japanci su još i danas očarani trešnjinim cvijetom. On je čest uzorak na dražesnim kimonima Japanki. Isti se motiv sreće i na raznim kućanskim predmetima te šalovima, maramama i drugoj odjeći. U čast omiljenom cvijetu čak su i mnoge prekrasne djevojčice u Japanu dobile ime Sakura.

Iako nježan, ovaj je cvijet svojom ljepotom uspio utjecati na kulturu jednog čitavog naroda i izvanredan je primjer istančane ljepote koju susrećemo među divnim djelima našeg Stvoritelja.