ZNATE li koliko je sati? To možete začas saznati ako pogledate sat na svojoj ruci. No pokazuje li vaš sat točno vrijeme? Satove koristimo u svakodnevnom životu, no obično ne razmišljamo puno o tome koliko nam znače i koliko su zapravo složeni.

Unatoč tome što je vrijeme apstraktan pojam i što je prolazno, čovjek je oduvijek pokazivao zanimanje za mjerenje vremena. Vrijeme možemo mjeriti na temelju promjena koje se događaju u prirodi, kao što su izmjene godišnjih doba, Mjesečevih mijena te dana i noći. No čovjek odavno teži za time da još preciznije mjeri vrijeme.

Urarski zanat, koji obuhvaća izradu i popravak satova, jedan je od najstarijih na svijetu. “Srce” svakog sata mehanizam je koji se naziva zapinjač, ili zaprečnica. On regulira brzinu kojom se oslobađa pogonska sila koja pokreće satni mehanizam. Kad se pogonska sila oslobađa u malim količinama i pravilnim vremenskim razmacima, može se precizno mjeriti protjecanje vremena. Nitko ne zna kad je točno izumljen prvi mehanički sat, no velika prekretnica nastupila je početkom 16. stoljeća, kad su konstruirani prvi prenosivi satovi.

Ručni satovi izumljeni su u novije vrijeme. Moda nošenja ručnih satova pojavila se krajem 19. stoljeća. Takvi su satovi bili naročito omiljeni među ženama. Tijekom Prvog svjetskog rata topnički časnici zaključili su da je praktičnije nositi sat na ruci nego u džepu. Nakon toga naglo je porasla popularnost ručnih satova.

U današnje vrijeme ljudi većinom imaju elektroničke satove koji kao pogonsku snagu koriste kristale kvarca. Kad se brušeni kristal kvarca stavi u odgovarajući elektronički sklop, on titra konstantnom frekvencijom, poput njihala koje se kreće velikom brzinom.

Kod mehaničkih i kvarcnih satova vrlo je teško postići savršenu točnost. Stoga svaki ručni sat barem malo žuri ili zaostaje. No, danas postoje kvarcni satovi koji se redovito korigiraju prema vremenskim radiosignalima atomskih satova. * Proizvođači tvrde da su ti satovi toliko precizni da u milijun godina počnu žuriti ili zaostajati samo jednu sekundu!

Budući da su mehanički satovi sa zapinjačem izumljeni prije više od 200 godina i da se po preciznosti ne mogu mjeriti s kvarcnim i atomskim satovima, neki ih možda smatraju zastarjelima. Uostalom, tko bi koristio mehanički stroj za računanje ako već postoji elektronički kalkulator? No, mnogi smatraju da mehanički satovi ipak imaju svoju draž. Svake godine proizvedu se milijuni takvih satova. Posljednjih godina prihod koji Švicarska zarađuje izvozom mehaničkih satova veći je od onog koji ostvaruje izvozom elektroničkih satova. Stručnjaci su izumili nove zapinjače koji stvaraju manje trenja. Ljudi i dalje koriste mehaničke satove i nose ih na popravak vještim urarima.

Zašto se mnogima sviđaju mehanički satovi? Michael, koji već tri desetljeća radi kao urar, smatra da je jedan od razloga to što ti  satovi imaju dugi vijek trajanja. Dok kvarcni sat može pouzdano raditi petnaestak godina, kvalitetan mehanički sat može trajati preko 100 godina, kaže Michael. Takvi satovi nasljeđuju se s koljena na koljeno i često se čuvaju kao draga uspomena.

Nekima se mehanički satovi sviđaju zbog složenosti i precizne usklađenosti sićušnih zupčanika i opruga te drugih mehanizama koji omogućavaju da sat pokazuje točno vrijeme i razne astronomske podatke. Osim toga, neki od tih satova izrađeni su ručno, tako da samo iskusni urari koji uistinu vole svoj posao znaju kako ih treba popravljati i održavati.

Za razliku od većine drugih strojeva ili uređaja, satovi rade 24 sata na dan, i to dugi niz godina. Ručni satovi moraju dobro funkcionirati na različitim temperaturama i u svakom mogućem položaju, čak i kad mašete rukom ili radite neke druge nagle kretnje. Osim toga, moraju biti izuzetno točni. Sat koji žuri ili zaostaje manje od 20 sekundi na dan ima 0,023-postotnu grešku — takvu točnost obično moraju imati mjerni instrumenti koji se koriste u znanstvenim istraživanjima. Stoga je sasvim razumljivo da se mnogi ljudi dive znanju i umijeću urara koji se bave izradom mehaničkih ručnih satova.

Naravno, postoje i neki drugi faktori kojima ljudi obraćaju pažnju kad biraju sat. Ranije spomenuti Michael kaže da neki ne vole  kvarcne satove, jer se kod većine tih satova mora redovito mijenjati baterije. Kako onda možete izabrati sat koji vam najviše odgovara?

Svatko bira sat po svom ukusu. Mnogi poklanjaju pažnju ne samo praktičnosti i točnosti nego i lijepom izgledu. Prije nego što kupite sat, savjetuje Michael, dobro razmislite za što vam on treba. Hoćete li ga nositi svaki dan ili samo u posebnim prilikama? Hoće li sat biti izložen udarcima te izuzetno visokim ili niskim temperaturama? Ako je sat redovito izložen djelovanju jakih kemikalija ili morske vode, brzo će mu se uništiti remen i okvir. Stoga je dobro voditi računa i o tim pojedinostima.

Što se tiče cijene, najbolje je da unaprijed odredite koliko najviše možete potrošiti. Mehanički satovi obično su skuplji od kvarcnih. No imajte na umu da većina satova ima isti pogonski mehanizam. Općenito uzevši, svi su ti mehanizmi podjednako kvalitetni. Cijene obično variraju zbog nekih drugih dijelova sata, kao što su kućište i remen ili narukvica. Stoga skuplji sat ne mora uvijek biti točniji i pouzdaniji. (Vidi gornji okvir.)

Kad imate sat na ruci, možete u tren oka saznati točno vrijeme. Upoznavanje s poviješću ručnih satova može vam pomoći da više cijenite te korisne naprave. Uostalom, ne osjećate li se ponekad izgubljeno ako nemate sat na ruci?