Je li to cvijeće ili korov?
Poljsko cvijeće je prekrasno! Zastanite na trenutak i promotrite te čudesno oblikovane glavice u cvatu. Pogledajte njihove prekrasne raznovrsne boje. Osjetite njihov ugodan miris. Teško ćete odoljeti i želji da dodirnete te nježne latice. Naša osjetila svjedoče o veličanstvenosti poljskog cvijeća. Njegova nas ljepota čak raduje. Doista, poljsko cvijeće oplemenjuje svijet koji nas okružuje. Ono na poseban način doprinosi ljepoti našeg života. Za to trebamo biti zahvalni njegovom Tvorcu!
Premda cvjetovi svojim prekrasnim bojama, oblicima i mirisom izazivaju naše divljenje, njihov je glavni zadatak proizvesti sjemenje za daljnju oplodnju. Zbog toga je cvijeće stvoreno tako da privlači kukce, ptice, pa čak i šišmiše, koji ga oprašuju. Ptice pjevice i leptiri naročito vole poljsko cvijeće. “Za razliku od kultiviranog cvijeća, divlje je cvijeće za njih izvor hrane”, kaže stručnjak za hortikulturu i pisac Jim Wilson. Zanimljivo je da je prema djelu The World Book Encyclopedia “sve cvijeće u početku bilo divlje”.
Širom svijeta postoje tisuće vrsta cvjetnica. Kako onda danas možemo prepoznati divlje cvijeće? Što je to divlje cvijeće? Jednostavno rečeno, divlji cvijet je svaka cvjetnica koja raste bez čovjekovog utjecaja. Samo u Sjevernoj Americi otkriveno je više od 10 000 vrsta divljeg cvijeća. “Iako se izraz divlje cvijeće uglavnom koristi za biljke mekanih peteljki koje raskošno cvatu, knjige o divljem cvijeću spominju i biljke koje imaju drvene peteljke. Zbog toga je doslovce nemoguće sastaviti definiciju koja bi obuhvatila sve vrste bilja koje nazivamo divljim cvijećem”, kaže prirodoslovac Michael Runtz, autor knjige Beauty and the Beasts—The Hidden World of Wildflowers.
Sjemenje ima svojstva koja mu omogućavaju da jako daleko putuje. Neko sjemenje na velike
udaljenosti odnesu vjetar ili voda. No većina sjemenja ne preživi na tim udaljenostima jer može opstati samo pod određenim uvjetima. Sjemenje koje je sitno poput prašine vjetar može odnijeti kilometrima daleko. No ono koje ima perjanicu u obliku padobrana, kao što je sjemenje maslačka, ne može putovati daleko.Ako živite u Sjevernoj Americi, možda ćete se iznenaditi kad saznate da mnoge vrste divljeg cvijeća koje su uobičajene na području gdje živite zapravo potječu iz drugih zemalja. Otkako su se pojavili prekooceanski brodovi i ljudi su počeli putovati u razne zemlje, biljke i sjemenje počeli su putovati s njima. Mnoge biljke potječu iz Europe i Azije. Neke su donesene namjerno, a neke slučajno. Ustvari, mnoge biljke koje danas ukrašavaju Sjevernu Ameriku zapravo su bile “korov koji se potkrao među sjemenjem poljoprivrednih kultura. Druge su došle među žitaricama i sjemenkama, u balama slame i sijena ili u balastnoj vodi. (...) Neke su donesene kao začinsko bilje ili kao biljke koje su se koristile za proizvodnju boja, mirisa i lijekova”, stoji u knjizi Wildflowers Across America. No zašto se njih, a i mnoge druge cvjetnice, ponekad naziva korovom?
Kada cvijeće postane korov
Općenito uzevši, za svaku biljku koja raste tamo gdje mi to ne želimo, bez obzira
na to radi li se o našem travnjaku, vrtu ili polju, može se reći da je korov. “Mnoge biljke koje nazivamo korovom ne bi mogle opstati (...) da nema tih umjetno stvorenih staništa”, stoji u priručniku Weeds of Canada. Tamo se nadalje kaže: “Ljudi su velikim dijelom doprinijeli stvaranju povoljnih uvjeta za rast neželjenih biljaka koje zapravo žele istrijebiti.” Pojedine vrste divljeg cvijeća brzo se šire staništima drugih manje agresivnih domaćih vrsta biljaka te potpuno mijenjaju krajolik. Tako za to područje takve vrste više nisu udomaćeno divlje cvijeće, već opasan korov.Ako ste ikada pokušali uzgojiti makar i mali vrt, onda vam je poznato što su to neželjene biljke. Zemljište koje se ne obrađuje prepušteno je utjecaju vjetra i vode. U površinskom sloju tla uvijek miruje nebrojeno mnoštvo raznog sjemenja. Kad se zemljište ne obrađuje, sjemenje odmah počne rasti te uskoro čitavo zemljište zaraste u korov. Iako ljudi zbog toga stalno vode bitku s korovom, poznavanje tog procesa pomaže nam da shvatimo ulogu koju imaju korov i divlje cvijeće.
Uživajmo u tom čudesnom daru
Svi ostajemo bez daha pri pogledu na šumovite obronke netaknute ljepote, ukrašene proljetnicama kao što su bijeli trolist i svjetloplave cikorije, koje se nakon što ujutro procvjetaju stalno okreću prema suncu te se, ako je jako sunčano, u podne zatvore. A to je tek uvod u prekrasne
prizore koji se tokom čitave godine izmjenjuju pred našim očima i plijene našu pažnju. Neko cvijeće kratkog je vijeka, kao naprimjer narančasta graničica. Druge vrste, kao što je pupavica koja voli sunčana mjesta te raste u poljima i uz cestu, počnu cvjetati u kasno proljeće i traju tokom čitavog ljeta.Poljsko cvijeće doista je čudesno! Kad se u vašem travnjaku ili vrtu pojavi neki divlji cvijet ili kad ga spazite uz cestu ili pak u šumi, zastanite na tren kako biste promotrili njegov prekrasan oblik, divne boje i osjetili njegov ugodan miris. Tada se sjetite da je taj cvijet dar koji smo dobili od njegovog Tvorca i našeg velikodušnog Stvoritelja!
[Zahvale]
Maslačci: Walter Knight © Kalifornijska akademija znanosti; žabnjak ljutić: © John Crellin/www.floralimages.co.uk
[Slike na stranici 16]
Cikorija
[Slike na stranici 16]
Narančasta graničica
[Slike na stranicama 16 i 17]
Bijeli trolist
[Slike na stranici 17]
Pupavice
[Zahvale na stranici 16]
Na vrhu lijevo: www.aborea.se; na vrhu u sredini: ljubaznošću Johna Somervillea/www.british-wild-flowers.co.uk; narančasta graničica: Dan Tenaglia, www.missouriplants.com, www.ipmimages.org