Tim poljskih i egipatskih arheologa u Aleksandriji (Egipat) pronašao je lokaciju na kojoj je bilo smješteno drevno učilište. Prema pisanju Los Angeles Timesa, tim je pronašao 13 učionica — sve su bile slične veličine — koje su ukupno mogle primiti do 5 000 učenika. Novine navode da su u učionicama “klupe bile nalik tribinama te smještene u obliku slova U”. U sredini je bio podij, vjerojatno za predavača. “Nikad prije na cijelom Sredozemlju nismo otkrili ovakav kompleks učionica iz grčko-rimskog razdoblja”, kaže Zahi Hawass, arheolog i predsjednik egipatskog arheološkog udruženja. Gospodin Hawass kaže da je to “vjerojatno najstarije učilište na svijetu”.

Češnjak se već dugo cijeni zbog njegovih ljekovitih svojstava. Na sveučilištu Mariano Marcos, u sjevernom dijelu Filipina, iz zdravstvenih je razloga proizveden sladoled od češnjaka, izvještava list Philippine Star. Očekuje se da će taj novi proizvod koristiti onima koji imaju tegobe za koje se smatra da ih češnjak ublažava. Između ostalih, to su prehlada, groznica, visoki krvni tlak, problemi dišnog sustava, reuma, zmijski ugrizi, zubobolja, tuberkuloza, hripavac, razne ozljede, pa čak i ćelavost. Onda, je li tko za sladoled od češnjaka?

Međunarodni tim istraživača koji je bušio morsko dno Sjevernog ledenog mora između Sibira i Grenlanda kaže da je na tom području jednom vladala suptropska klima. Arctic Coring Expedition koja je istraživala Sjeverno ledeno more koristila je tri ledolomca uz pomoć kojih je sakupila uzorke s dubine od oko 400 metara ispod površine morskog dna. Sićušni fosili morskih algi i životinja koje su pronašli u ovim uzorcima dokaz su da je temperatura tog mora nekad bila oko 20 Celzijevih stupnjeva, za razliku od današnjih minus 1,5. Profesor Jan Backman sa štokholmskog sveučilišta za BBC News je rekao da će se “rana povijest Sjevernog ledenog mora ponovno preispitati na temelju znanstvenih rezultata koje je prikupila ova ekspedicija”.

U više od 21 000 učionica osnovnih škola u Meksiku dobro nam poznata zelena ploča, kreda i spužva zamijenjene su elektronskom pločom povezanom s kompjuterom, izvještava list El Universal iz Ciudad de Mexica. Te ploče, koje su široke dva, a visoke jedan metar, trenutno se koriste u petim i šestim razredima. Pripremljeno je sedam udžbenika u elektronskom formatu iz povijesti, prirode, matematike, zemljopisa i drugih predmeta. Na elektronskim pločama mogu se gledati i filmovi. Zahvaljujući tome učenici jednog razreda “posjetili su piramide u Tikalu i Palenqueu, upoznali majanske običaje i slušali [njihovu] muziku”. Ima li to kakvih prednosti? “Djeca su pažljivija, brže uče i više sudjeluju na satu”, kaže učiteljica.

Gotovo polovina slučajeva nasilnog oduzimanja života u svijetu otpada na samoubojstva. Svake godine samoubojstvo počini čak milijun ljudi, što znači da je 2001. više ljudi umrlo na takav način nego u ratovima ili ubojstvima. Osim toga, na svako samoubojstvo dolazi od 10 do 20 neuspjelih pokušaja. Te je brojke objavila Svjetska zdravstvena organizacija, čije je sjedište u Ženevi. Ta organizacija ističe da svaku takvu smrt prati “ogroman broj obitelji i prijatelja čiji su životi uništeni u emocionalnom, društvenom i ekonomskom pogledu”. U izvještaju se dalje navodi da su samopoštovanje, emocionalna podrška prijatelja i obitelji, stabilne veze te vjerske ili duhovne obaveze faktori koji štite od samoubojstava.

Terenska vozila koja se koristi u pustinjama “doprinijela su desetorostrukom porastu pustinjskih oluja u svijetu te uništavaju okoliš i ljudsko zdravlje”, navodi londonski The Times. Ta vozila narušavaju nestalnu pustinjsku površinu i dižu pijesak u zrak. “Danas se u pustinjama koristi jako puno takvih vozila”, kaže Andrew Goudie, profesor s Oksfordskog sveučilišta. “Nomadi na Bliskom istoku prije su čuvali stada jašući na devama, a sada to rade vozeći terenska vozila.” Osim što dižu pustinjski pijesak, upozorava profesor Goudie, “pustinjske oluje nose herbicide i pesticide s poljoprivrednih dobara i dna isušenih jezera i raspršuju ih u atmosferu”. Čestice prašine nose i razne alergene i spore koje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Stručnjaci za očuvanje okoliša zabrinuti su jer pretpostavljaju da bi neki dijelovi Afrike mogli doživjeti nešto slično onome što se 1930-ih desilo u nekim dijelovima Sjedinjenih Država, kad je zbog iskorištavanja tla i suše došlo do uništavanja prerija i stvaranja pustinje.

Svake godine pogine stotine planinara. Neki poginu zbog odrona kamenja, a neki uslijed nepredviđenih zdravstvenih problema, naprimjer srčanog udara. No njemački list Leipziger Volkszeitung navodi da je nesmotrenost jedan od glavnih uzroka smrtnih slučajeva planinara. No nesmotreni nisu samo mladi i neiskusni. Miggi Biner, predsjednik planinarskog društva grada Zermatta u Švicarskoj, navodi da “i iskusni i neiskusni planinari često precijene svoje sposobnosti i ne obraćaju dovoljno pažnje na vremenske uvjete i druge okolnosti”. Neki koji imaju mobitele osjećaju se pretjerano sigurnima jer misle da će ih helikopter izvući iz bilo kakve nezgode.

Prema nekim procjenama, svakog tjedna u svijetu potonu dva velika broda. Čak i ogromni tankeri i veliki teretni brodovi duži od 200 metara stradaju na moru. Smatra se da mnoge od tih nesreća uzrokuju ogromni valovi. Priče o ogromnim oceanskim valovima koji mogu potopiti velike brodove dugo se godina smatralo običnim pretjerivanjem. Međutim, jedno istraživanje koje je provela Europska unija pokazalo je da takve priče mogu zapravo biti istinite. Satelitskim radarima pregledavaju se oceani kako bi se pronašli divovski valovi. Süddeutsche Zeitung citira Wolfganga Rosenthala, voditelja tog projekta: “Dokazali smo da su zastrašujuće veliki valovi uobičajeniji nego bi to itko pomislio.” Njegov je tim u razdoblju od tri tjedna pronašao najmanje deset takvih valova. Oni su gotovo vertikalni, mogu biti visoki i do 40 metara, a kad se sruče na brod, mogu ga jako oštetiti, pa čak i potopiti. Malo ih brodova može izdržati. “Sada trebamo analizirati može li se te valove nekako predvidjeti”, kaže gospodin Rosenthal.