“Mala djeca imaju izražen smisao za glazbu još prije nego nauče govoriti”, stoji u časopisu Scientific American. U članku je pisalo da mala djeca raspoznaju tonove te uočavaju promjene u tempu i ritmu. Mogu prepoznati neku melodiju čak i ako je odsvirana u drugom tonalitetu. Bebama koje imaju tek dva mjeseca više se sviđaju skladne melodije nego neskladni tonovi. “Peter Hepper sa Sveučilišta u Belfastu ustanovio je da bebe otprilike dva tjedna prije rođenja mogu razlikovati melodiju koju prvi put čuju od melodije iz [omiljene] televizijske serije koju je njihova majka tjednima gledala svaki dan”, kaže se u izvještaju.

Njemačko Poduzeće za tehnički nadzor (TÜV) upozorava da se “putnici u automobilu nipošto ne bi smjeli svađati”, pišu novine Berliner Morgenpost. “Vozač zbog svađe nesvjesno počne voziti agresivnije, što povećava rizik od prometne nezgode.” U članku piše da se naročito u automobilu prepirka može brzo pretvoriti u žestoku svađu jer se zbog skučenog prostora nitko ne može maknuti. Stoga se suputnicima savjetuje da ne započinju razgovor o osjetljivim temama koje mogu dovesti do svađe. Svi u automobilu trebaju se ponašati kao članovi tima koji ima zajednički cilj. U članku se savjetuje: “Prije nego krenete na put, dogovorite se kako suvozač može pomoći oko određivanja smjera kretanja, podešavanja radija ili u slučaju opasnosti.”

U odnosu na prethodne godine, danas u Crnom moru ima više delfina, rakova, kozica i škampa, koji obično ne žive u onečišćenim vodama, izvještavaju ukrajinske novine Demokratična Ukrajina. Odesa se smatra najzagađenijom crnomorskom lukom, no čak se i u njoj ponovno nalazi velika populacija morskih konjica. “Ekosustavi Crnog i Azovskog mora dugo su godina bili narušeni, no sada se polako, ali sigurno obnavljaju”, kaže Boris Aleksandrov, direktor ogranka Biološkog instituta za južna mora u Odesi. Zbog čega je došlo do obnove tih mora? “Uslijed loše ekonomske situacije nakon pada komunizma, Rusija, Ukrajina, Moldavija, Rumunjska i Bugarska drastično su smanjile troškove poljoprivredne proizvodnje upotrebljavajući manje umjetnih gnojiva. Zbog toga se tijekom 1990-ih naglo smanjila količina nitrata u slivnim vodama koje odlaze u Crno more.” Premda je smanjena upotreba umjetnih gnojiva dobra za Crno more, “ekonomska kriza i smanjena poljoprivredna proizvodnja loš je način da se riješi problem područja [mora] u kojima nema života”, piše Science News. Laurence Mee, profesor biologije mora sa Sveučilišta Plymouth u Engleskoj, predlaže drugo rješenje. On kaže: “Trebali bismo mudrije pristupati poljoprivredi kako bismo smanjili te tvari u slivnim vodama.”

“Otpadne vode koriste se za uzgoj 10 posto svih gospodarski isplativih biljaka u svijetu”, izvještavaju austrijske novine Der Standard. Tako se uzgajaju rajčica, kokosov orah i razne druge kulture. “Otpadne vode gotovo se uopće ne pročišćava, nego ih se iz velegradova direktno odvodi u sustav za navodnjavanje”, pišu novine te navode objašnjenje stručnjaka Chrisa Scotta iz Instituta za međunarodno vodno gospodarstvo na Šri Lanki, koji je rekao: “Mnoga područja u blizini velegradova koji se sve više šire jedino tako mogu riješiti problem nestašice vode.” Budući da u svijetu ima otprilike 20 milijuna hektara obradivih površina, poljoprivrednicima ne preostaje ništa drugo nego da koriste otpadne vode jer ionako sadrže besplatne sastojke za dohranjivanje zemlje, a često i nemaju drugu vodu na raspolaganju ili im je preskupa, stoji u članku.

“Nakon trgovine drogom i oružjem, trgovina ljudima treća je najunosnija djelatnost međunarodnih zločinačkih organizacija, koja prema procjenama donosi zaradu između 4 i 6 milijardi eura godišnje”, izvještava se u međunarodnom izdanju lista The Miami Herald. Na nedavnoj konferenciji za tisak održanoj u Ciudad de Mexicu John Miller, direktor Ureda za nadzor i suzbijanje trgovine ljudima pri Američkom ministarstvu vanjskih poslova, rekao je da u Sjedinjene Države godišnje stigne oko 17 500 prodanih osoba, a trećina njih dolazi iz Meksika ili preko Meksika. “To nisu ilegalni imigranti, to su muškarci, žene i djeca koje su drugi prisilili da budu poput robova”, rekao je Miller. Također je izjavio da je trgovina ljudima radi seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada “jedan od glavnih problema 21. stoljeća povezan s kršenjem ljudskih prava”.

“Jedno istraživanje provedeno među trudnicama pokazalo je da jako mnogo trudnica ima zabrinjavajuće nisku razinu vitamina D, što može biti opasno za nerođenu djecu”, pišu australske novine Sun-Herald. Bebama koje pate od nedostatka vitamina D mogu se tijekom rasta iskriviti noge, imaju grčeve te mogu oboljeti od rahitisa, bolesti kostiju. U istraživanju koje je provela bolnica St. George u Sydneyu sudjelovalo je 1 000 trudnica i ustanovljeno je da “svaka deseta svjetloputa žena i svaka peta tamnoputa žena ne dobiva dovoljno vitamina D”. Rješenje se čini jednostavno. Organizam stvara oko 90 posto potrebne količine vitamina D kad nam je koža izložena umjerenoj Sunčevoj svjetlosti. “Većina žena [treba] biti izložena Sunčevoj svjetlosti samo oko 10 minuta dnevno ili jedan sat tjedno da bi dobile potrebnu količinu vitamina D”, pišu novine.

Žene koje redovito izrazito naporno vježbaju ili treniraju mogu oboljeti od osteoporoze te patiti od poremećaja u hranjenju i amenoreje (izostanka menstruacije), piše brazilski list Folha. Turíbio Leite de Barros Neto, koordinator Centra za fizikalnu i sportsku medicinu koji djeluje u sklopu Sveučilišta u São Paulu, kaže: “U idealnom slučaju žena bi trebala imati 10 posto više masnog tkiva nego muškarac. Drugim riječima, ne bi trebala imati manje od 15 posto masnog tkiva.” Ukoliko žena ima manje od 15 posto masnog tkiva, njen bi organizam mogao imati poteškoća u stvaranju hormona potrebnih za regulaciju menstrualnog ciklusa, a kosti bi mogle dobivati manje kalcija, uslijed čega žena može oboljeti od osteoporoze, piše list Folha.