GODINU i po dana nakon vjenčanja Cristina * je obavila prvi ginekološki pregled koji je uključivao Papa-test. Ginekologinju su nalazi pregleda zabrinuli, te je Cristini preporučila da izvrši kolposkopiju. Budući da je tim pregledom utvrdila promjene na grliću maternice, liječnica je obavila biopsiju, odnosno uzela je uzorak oštećenog tkiva kako bi ga pregledala i uspostavila dijagnozu.

“Dva tjedna kasnije”, kaže Cristina, “liječnica je mene i mog muža pozvala da dođemo po nalaze. Rekla nam je da je tkivo oštećeno uslijed infekcije humanim papiloma virusom i da je bolest uznapredovala. Objasnila je da ta bolest može uzrokovati rak grlića maternice i da s liječenjem treba početi odmah.

Kad sam čula dijagnozu, rasplakala sam se. Moj muž i ja bili smo zaprepašteni. Manji operativni zahvat bio je zakazan već sutradan. To sam poslijepodne bila vrlo tužna i zabrinuta. Pitala sam se zašto mi se to desilo.”

Cristina je pročitala da se radi o spolno prenosivom virusu, pa nije mogla shvatiti kako se ona njime zarazila. Naime, i ona i njen muž uvijek su živjeli u skladu s visokim biblijskim moralnim mjerilima.

Milijuni žena u svijetu zaraženi su humanim papiloma virusom (HPV). To je infekcija koja se smatra najraširenijom spolno prenosivom bolesti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ova je infekcija najčešći uzrok raka grlića maternice. *

 Svake godine dijagnosticira se stotine tisuća infekcija humanim papiloma virusom i svake godine tisuće žena umre od raka grlića maternice koji je posljedica te infekcije. Ustvari, u zemljama u razvoju velik broj žena umire od raka koji uzrokuje infekcija tim virusom. Rak grlića maternice po učestalosti je drugi oblik raka maternice u svijetu. Nije čudo da Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je infekcija humanim papiloma virusom “zdravstveni problem cijelog svijeta”. Što još trebamo znati o tom virusu?

Humani papiloma virus uzrokuje pojavu bradavica i kod muškaraca i kod žena, uključujući i genitalne bradavice, odnosno šiljate kondilome. Oni su obično dobroćudni, odnosno ne uzrokuju rak. Premda ima više od stotinu tipova humanog papiloma virusa, samo ih nekoliko uzrokuje rak. Jedino dugotrajne infekcije nekim tipovima tog virusa uzrokuju rak grlića maternice. Međutim, infekcije humanim papiloma virusom uglavnom prođu same od sebe, odnosno pobijedi ih imunološki sustav tijela.

Najugroženije su žene koje rano počinju sa seksualnim životom, koje često mijenjaju partnere i koje imaju odnose s muškarcem koji je često mijenjao partnere. Često se desi da muškarci koji nemaju simptome prenesu tu infekciju na osobu s kojom imaju spolni odnos.

Međutim, ponekad se zaraze i žene koje žive moralno čistim životom ili čak one koje nikad nisu imale spolni odnos. Naprimjer, neka nedavna istraživanja pokazuju da majka pri porođaju može prenijeti virus na dijete, a virus se može prenijeti i na druge načine. Osoba može biti zaražena virusom dosta godina prije nego se bolest razvije.

Kako žene mogu znati jesu li zaražene humanim papiloma virusom? To je važno pitanje jer za tu bolest obično nema simptoma. U Cristininom slučaju, spomenutom u uvodnim riječima, presudan je bio Papa-test, odnosno citološki pregled grlića maternice. *

Test se izvodi tako da liječnik štapićem ili četkicom uzme uzorak stanica s grlića maternice i pošalje ga u laboratorij. Test će pokazati radi li se o infekciji, upali ili pojavi abnormalnih stanica. Zahvaljujući Papa-testu manje žena umire uslijed raka grlića maternice i manji je broj oboljelih.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi: “Rano otkrivanje predmalignih promjena tkiva citološkom pretragom još uvijek je osnovna metoda sprečavanja raka, a vrlo je vjerojatno da će i ubuduće biti tako.” Ukoliko nalazi ovog testa nisu dobri, vrši se kolposkopija, pregled oštećenog mjesta instrumentom nalik mikroskopu. Na taj se način može utvrditi ima li promjena na tkivu. Ako je nalaz pozitivan, vrši se biopsija, a nakon nje slijedi liječenje.

Postoje i precizniji laboratorijski testovi. Njima se s većom sigurnošću može odrediti u kojoj je mjeri bolest uznapredovala.

Infekcija humanim papiloma virusom može se liječiti na nekoliko načina. Specijalisti koriste lijekove za lokalnu primjenu.  Neki od njih uništavaju stanice zaražene virusom, a neki jačaju imunološki sustav. Osim toga, oštećeno ili zaraženo tkivo može se ukloniti elektrokirurškim zahvatom, laserom ili kriokirurgijom. No puno je bolje spriječiti infekciju nego podvrgavati se takvom liječenju. Kako se ona može spriječiti?

Prije nekoliko godina u Ciudad de Mexicu održan je simpozij pod nazivom “Rak grlića maternice i humani papiloma virus u novom tisućljeću”. Na tom je simpoziju govor održao i dr. Cecil Wright, kanadski stručnjak za liječenje infekcije humanim papiloma virusom, te je savjetovao: “Nemojte imati spolne odnose dok ne uđete u brak.” Dr. Alex Ferenczy, profesor patologije s montrealskog Sveučilišta McGill u Kanadi, rekao je nešto slično: “Obostrana vjernost bračnom drugu presudna je (...) za sprečavanje pojave raka grlića maternice.”

Dakle, osobama koje žive u skladu s biblijskim moralnim načelima ne prijeti tolika opasnost od infekcije humanim papiloma virusom koja može uzrokovati rak. Naime, Biblija osuđuje spolne odnose izvan braka, potiče na vjernost bračnom drugu i kršćane savjetuje da u brak stupe samo s nekim tko živi po istim načelima (1. Korinćanima 7:39; Hebrejima 13:4).

Ipak, važno je informirati se o infekciji humanim papiloma virusom, budući da se ona obično može spriječiti, pa čak i liječiti u uznapredovalom stadiju. Svjetska zdravstvena organizacija navodi: “Rak grlića maternice gotovo je uvijek izlječiv ukoliko ga se otkrije rano, dok još nema simptoma.”

Osim što žene moraju znati što je moralan način života, važno je i da se informiraju o ovoj bolesti i da shvate koliko je važan redoviti Papa-test. * Ukoliko se ustanovi infekcija, žena se može liječiti. Dr. Montserrat Flores, specijalistica za kolposkopiju, na sljedeći način opisuje ispravan stav o brizi za zdravlje: “Ukoliko žena zna s kolikim se problemom bori, može izbjeći dvije opasne krajnosti: jedna je da bolest uzima olako i ne liječi se, što može dovesti do raka, a druga je da se toliko boji raka zbog čega se nepotrebno podvrgne kirurškom zahvatu.”

Znanost nastavlja tražiti djelotvornije i jeftinije metode otkrivanja infekcije humanim papiloma virusom. Osim toga, postoje i cjepiva kojima se ova infekcija sprečava i liječi.

Mada su Cristinini zadnji nalazi bili uredni, ona još uvijek svakih pola godine ide na kolposkopiju. Sad kad je saznala mnogo o svojoj bolesti, ona kaže: “Čak i ako u tijelu nosimo humani papiloma virus, mnogo toga možemo učiniti za svoje zdravlje.”