“Šišanje kose i brijanje glave ne utječe na brzinu rasta, kvalitetu i debljinu vlasi”, kaže se u jednom članku o zdravlju i zdravom životu koji je objavljen u listu The New York Times. Ljudi odavno misle da šišanje i brijanje pomaže kosi da brže raste i postane čvršća. Međutim, brojna istraživanja koja su provedena od 1920-ih do danas pokazala su da “dužina, kvaliteta i čvrstoća vlasi ovisi o nasljednim svojstvima i djelovanju hormona, a ne o tome koliko često brijete glavu”, kaže se u članku. Zašto onda ljudi još uvijek imaju krive predodžbe o rastu kose? Možda zato što mnogi počnu brijati glavu u ranoj mladosti, kad kosa ne raste tako brzo kao u odrasloj dobi i kad su vlasi svjetlije. Osim toga, “vlasi su pri korijenu tamnije i deblje, pa se šišanjem vrhova dobiva dojam da kosa postaje čvršća”, piše Times. “Osim toga, vlasi koje počnu rasti nakon brijanja kratke su i oštre, pa kosa može izgledati bujnija nego kad je dugačka.”

“Igračke koje stvaraju veliku buku oštećuju djetetov sluh”, pišu novine Toronto Star. Jedan tim kanadskih audiologa koji je vršio ispitivanja na “40 igračaka namijenjenih djeci mlađoj od tri godine” ustanovio je da “najmanje 25 od tih igračaka stvara buku koja može oštetiti sluh malog djeteta”, pišu novine. Istraživanje je pokazalo da najveću buku — jačine 115 decibela — stvaraju dječji mobiteli. Buka koju te igračke proizvode “manja je od buke mlaznog aviona, ali je veća od buke u većini diskoteka”, rekao je audiolog Richard Larocque. Prema propisima kanadskog Ministarstva zdravstva, buka koju proizvode igračke ne smije biti veća od 100 decibela. No istraživanje pokazuje da bi “sluh djece bio puno bolje zaštićen kad bi se postavilo ograničenje od maksimalno 87 decibela u trajanju od 30 minuta”, pisalo je u članku.

U mnogim poduzećima uviđa se da poslovni sastanci trebaju biti kratki i čak se ukida nepotrebne sastanke, izvještava The New York Times. Želeći stati na kraj uzaludnom trošenju vremena na sastancima, neki direktori i šefovi odlučili su se za primjenu drastičnih mjera, kao što su upotreba štoperica i zviždaljki te organiziranje sastanaka na kojima prisutni sjede u neudobnim stolicama ili čak stoje. Direktori i šefovi nisu jedini koji imaju takvo gledište o sastancima. U jednoj anketi u kojoj je sudjelovalo preko 600 radnika “predugi sastanci” navedeni su kao glavni razlog gubljenja vremena. Patti Hathaway, autorica jedne knjige koja pruža savjete o tome kako izaći na kraj s problemima na poslu, preporučuje šefovima i drugim rukovodiocima da prije sastanka pogledaju dnevni red i razmisle je li uopće potrebno održati sastanak. Ako je sastanak predložen samo zato da bi se prisutnima dalo neku obavijest, treba razmisliti može li se to učiniti putem e-maila.

“Podzemni rudnik idealno je mjesto za uzgoj drveća. U njemu uvijek ima dovoljno vlage, a zahvaljujući geotermalnoj toplinskoj energiji temperatura tijekom cijele godine iznosi 25 Celzijevih stupnjeva”, pišu novine Toronto Star. Tvrtka Inco Limited, koja se bavi kopanjem rude i preradom metala, još od 1986. ima podzemni rasadnik o kojem se nije puno govorilo u javnosti. U rudniku Creightonu, koji se nalazi nedaleko od Sudburyja (Kanada), na nadmorskoj visini od 1 400 metara postoji rasadnik u kojem se svake godine uzgoji 50 000 mladih stabala. Mladice se svakodnevno zalijeva s 2 000 litara vode obogaćene umjetnim gnojivom koja je pohranjena u posebnim spremnicima koji su opremljeni kontrolnim satnim mehanizmom. Umjesto Sunčeve svjetlosti mladice obasjava trideset žarulja od 1 000 vata koje “prvih tjedan dana svijetle 24 sata dnevno, potom tri tjedna svijetle 18 sati, a 6 sati su ugašene, da bi nakon toga svijetlile 12 sati i isto toliko sati bile ugašene — kao što je to slučaj s izmjenom svjetla i tame u prirodi”, pišu novine. Uzgoj započinje krajem siječnja, a potkraj svibnja mladice američkog crvenog bora i kanadskog bora već se mogu posaditi na zemljištu koje pripada rudniku ili na okolnim zemljištima. Neke se mladice poklanjaju raznim društvenim organizacijama.

“Rad u vrtu daje ljudima najviše volje za život nakon moždanog udara”, izvještavaju njemačke novine Gießener Allgemeine. Šest mjeseci nakon završetka rehabilitacijske terapije 70 osoba koje su preživjele moždani udar bilo je upitano koje im aktivnosti pružaju unutarnje zadovoljstvo. Ispitanici su mogli navesti razne aktivnosti, kao što su obavljanje kućanskih poslova, kupovina, kuhanje, čitanje, šetnja, vožnja, rad na poslu i druženje s drugim ljudima. No, rezultati su pokazali da je rad u vrtu jedina aktivnost koja ispitanicima pomaže da budu zadovoljniji svojim životom. Brigitte Oberauer, koja je po zanimanju radni terapeut, kaže da rad u vrtu “pomaže ljudima koji su preživjeli moždani udar da se bolje i duže koncentriraju na ono što rade. Ta zanimacija aktivira vaša osjetila i podsjeća vas na to da se priroda obnavlja i da život ide dalje. To je važno imati na umu nakon teške bolesti.” Rad izvan kuće može otkloniti osjećaj izoliranosti koji se javlja kod ljudi koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Osim toga, takva aktivnost pomaže osobi da bude pokretljivija i razvija osjećaj za ravnotežu.

“Ukoliko već danas ne poboljšamo životni standard i ne razvijemo sustav socijalne skrbi za starije osobe, do 2030. ili 2040. moglo bi doći do humanitarne krize ogromnih razmjera”, upozorava Richard Jackson, direktor organizacije Global Aging Initiative iz Washingtona. Duži životni vijek i smanjenje nataliteta doveli su do toga da u cijelom svijetu “naglo raste broj starijih osoba”, piše u međunarodnom izdanju lista The Miami Herald. Naprimjer, u Meksiku danas ima 5 posto osoba koje imaju 65 i više godina, a očekuje se da će ih do 2050. biti 20 posto. Nagli porast starijeg stanovništva zamijećen je i u mnogim zemljama u razvoju, kao naprimjer u Kini, koja će, prema nekim procjenama, do sredine 21. stoljeća imati 332 milijuna ljudi starijih od 65 godina. Stoga već danas treba razviti “sustav socijalne skrbi koji će zadovoljavati potrebe velikog broja starijih ljudi”, rečeno je u članku.

U Brazilu i nekim drugim zemljama postalo je uobičajeno da se djeci daju lijekovi i kad treba i kad ne treba, pišu novine Folha Online. Mnogi ljudi imaju kod kuće razne lijekove. No, “većina ljudi nije svjesna da čak i lijekovi koji se izdaju bez liječničkog recepta mogu trajno naškoditi djetetovom zdravlju ukoliko se uzimaju nepropisno ili bespotrebno”. Mnoge dječje bolesti i smetnje, kao što je običan kašalj, prođu same od sebe, bez upotrebe lijekova. “Ljudi su navikli sve probleme rješavati lijekovima”, kaže Lúcia Ferro Bricks, pedijatrica s Instituta za dječje bolesti u São Paulu. Pretjeruje se i s upotrebom raznih preparata koji se koriste kao dodaci ishrani, jer u većini slučajeva pravilna ishrana može zadovoljiti sve djetetove potrebe za mineralima i vitaminima. “Kad me roditelji zamole da prepišem djetetu neki vitamin, savjetujem im da uzmu nekoliko komada voća i naprave hranjivi sok”, kaže dr. Bricks.