OSIM što može biti prijetnja okolišu, turizam može uzrokovati i druge probleme. Ukratko ćemo razmotriti neke od njih. Nakon toga govorit ćemo o budućnosti putovanja našim fantastičnim planetom i upoznavanju čudesne prirode, a posebno o mogućnosti upoznavanja divnog ljudskog roda.

U današnje vrijeme turista je sve više, što vodi do nekih problema. Pisci Lickorish i Jenkins kažu: “Turisti uništavaju indijski Taj Mahal” te dodaju da su “egipatske piramide u opasnosti zbog velikog broja posjetitelja”.

Osim toga, ti pisci upozoravaju da bi nekontrolirani turizam mogao uništiti vegetaciju ili spriječiti njen rast kad gomile posjetitelja nahrupe u rezervate prirode. Nadalje, neke bi vrste mogle postati ugrožene budući da turisti sakupljaju rijetke školjke i koralje ili ih pak domaće stanovništvo prodaje turistima.

Turisti zagađuju okoliš. Prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, iza samo jednog turista prosječno svaki dan ostane jedan kilogram smeća. Posljedice se osjećaju i na jako udaljenim područjima. U nedavnom izvještaju jedne organizacije za zaštitu kišnih šuma (Rainforest Action Network) navodi se sljedeće: “Na popularnim turističkim odredištima na Himalaji smeća ima posvuda, a turisti uništavaju šume u potrazi za drvom na kojem će kuhati hranu i grijati vodu za kupanje.”

Osim toga, turisti često puno više troše nego domaće stanovništvo. Naprimjer, James Mak u svojoj knjizi Tourism and the Economy kaže: “Turisti na Grenadi troše sedam puta više vode od domaćeg stanovništva.” On dodaje: “Izravno ili neizravno, turisti troše 40 posto ukupne energije koja se potroši na Havajima, iako je u toj zemlji tek svaka osma osoba turist.”

 Mada turisti možda i potroše dosta novca dok su u posjetu nekoj zemlji u razvoju, većina tog novca ne ostaje domaćem stanovništvu. Svjetska banka procjenjuje da samo 45 posto ukupnog prihoda od turizma ostane u zemlji u kojoj se taj prihod ostvari — mnogo novca zarade strane agencije i hoteli, što znači da se taj novac vrati u razvijene zemlje.

Relativno imućni turisti sa Zapada koji odlaze u zemlje u razvoju ponekad na neprimjetan — ali ponekad i dosta primjetan — način loše utječu na domaće stanovništvo. Naprimjer, turisti sa sobom ponesu ono što im omogućava luksuzan boravak u drugoj zemlji. Takvo je bogatstvo domaćem stanovništvu često nezamislivo. Mnogi od njih požele imati skupe stvari, ali ne mogu si ih priuštiti ukoliko uvelike ne promijene svoj način života — a te promjene mogu loše utjecati na društvo u kojem žive.

Gospodin Mak spomenuo je potencijalne probleme i rekao da se s razvojem turizma može “umanjiti prepoznatljivost neke kulture ili kraja, može doći do sukoba u vezi s korištenjem zemlje koja je u vlasništvu društva te korištenjem prirodnih bogatstava, a mogu se povećati i kriminalne radnje, naprimjer nasilje i prostitucija”.

U današnje vrijeme turisti se često ponašaju razuzdano, pa se upuštaju u aktivnosti koje si kod kuće, okruženi obitelji i prijateljima, ne bi dopustili. Nemoralno ponašanje turista stvorilo je mnoge velike probleme. Da bi opisao tu situaciju, gospodin Mak poslužio se dobro poznatim primjerom: “Turizam je povezan s jednim problemom svjetskih razmjera — s dječjom prostitucijom.” CNN je 2004. izvijestio sljedeće: “‘Prema objektivnim procjenama, u Meksiku ima 16 do 20 tisuća’ žrtava dječje prostitucije, ‘a najveći broj te djece živi u blizini granice, u gradovima ili područjima koji su zanimljivi turistima’.”

Naš planet divan je dom u kojem se stalno mogu vidjeti čudesni prizori — raznobojni zalasci sunca, sjajno zvjezdano nebo i raznoliki biljni i životinjski svijet. Bez obzira na to gdje živjeli, uživamo u nekim od tih divota našeg planeta. No itekako je lijepo imati priliku putovati i vidjeti ljepote drugih krajeva!

 Međutim, iako se mnogi ljudi dive prirodnim ljepotama, mnogi turisti kažu da im je upoznavanje ljudi iz drugih kultura nešto najljepše na putovanju. Turisti često uvide da negativna gledišta o nekim narodima i zemljama nisu istinita. Putovanje im pomaže da razumiju ljude drugih rasa i kultura te da razviju dragocjena prijateljstva.

Mnogi turisti shvatili su da ljude ne čini sretnima ono što posjeduju. Mnogo su važniji međuljudski odnosi — trajna, ali i nova prijateljstva. U Bibliji se spominje jedan događaj iz prvog stoljeća kad su stanovnici Malte, koji su ‘govorili stranim jezikom’, pokazali “izvanrednu ljudskost” prema ljudima koji su doživjeli brodolom u blizini tog otoka (Djela apostolska 28:1, 2). Odlazak u druge zemlje i upoznavanje tamošnjeg stanovništva mnogima je pomoglo da shvate kako smo svi uistinu dio iste ljudske obitelji i da je moguće živjeti u miru i zajedništvu.

Danas si samo neki mogu priuštiti takva putovanja. No što nam donosi budućnost? Je li moguće da će na putovanja moći poći mnogi, ako ne i svi?

Činjenica je da smo svi mi u rodu, da smo svi dio ljudske obitelji. Istina, prvi ljudski par je umro, kao što je i bio upozoren da će umrijeti bude li neposlušan Bogu (1. Mojsijeva 1:28; 2:17; 3:19). Zato svi njihovi potomci, uključujući i sve nas danas, također stare i umiru (Rimljanima 5:12). No Bog obećava da će ispuniti svoj prvobitni naum sa Zemljom i naseliti je ljudima koji ga ljube. Njegova Riječ kaže: “Rekao sam — ispunit ću” (Izaija 45:18; 46:11, St; 55:11).

Zamislite što će to značiti! Biblija obećava da će u Božjem Kraljevstvu ‘pravednici naslijediti zemlju i živjeti na njoj dovijeka’ (Psalam 37:29; Matej 6:9, 10). Opisujući budućnost ljudi na Zemlji, Biblija kaže: “Sam Bog bit će s njima. I obrisat će svaku suzu s njihovih očiju, i smrti više neće biti, niti će više biti tuge ni vike ni boli” (Otkrivenje 21:3, 4).

Zamislite kakve će nam se divne prilike za putovanje tada pružati. Moći ćemo vidjeti ljepote našeg planeta i upoznati divne ljude. Nećemo se morati brinuti za sigurnost! Tada će na Zemlji svi ljudi biti prijatelji, a Biblija čak kaže da će čitav ljudski rod biti ‘zajednica braće’ (1. Petrova 5:9).