MOŽDA će vas iznenaditi da se itko uopće može tako lijepo izraziti o neupadljivom morskom krastavcu, odnosno trpu. Nije ni čudo, jer se za tu životinju kaže da liči na “gumenu kobasicu bez glave”. Ima li na morskom krastavcu išta zanimljivo?

Morski krastavci srodni su morskim zvijezdama i ježincima. Oni se razlikuju od golaća, morskih puževa koji nemaju kućicu, iako nekima nalikuju na njih. Dosad je otkriveno više od 1 100 vrsta trpova. Mnogi od njih, čak i oni jestivi, izgledaju sasvim obično. No ima i nekih koji izgledaju zanimljivo. Zbog raznolikih izraslina na koži mnoge vrste trpova nalikuju kvrgavim krastavcima.

Neki morski krastavci jako su sitni, a neki mogu narasti i do pet metara. Međutim, obično narastu između 10 i 30 centimetara. Procjenjuje se da na morske krastavce otpada više od 90 posto morskih životinja koje žive na dubini od 8 000 metara, što ih čini najmnogobrojnijim organizmima u nekim oceanskim brazdama. Iako većina njih živi na morskom dnu, neke vrste koje žive u dubokim morima mogu i plivati.

Morski krastavci žive u svim morima i hrane se muljem. Poput usisivača, čiste morsko dno gutajući ogromne količine sedimenta i filtrirajući organsku materiju, te tako ostavljaju čist pijesak iza sebe. Na površini od jednog hektara u blizini koraljnog grebena može se pronaći i do 5 000 morskih krastavaca.

 Morski krastavac hrani se mikroskopski sićušnim organizmima i sedimentom, koji se natalože na morskom dnu ili ih donesu morske struje. Hranu dodiruje i prinosi ustima pomoću tridesetak ticala koja imaju posebne živčane završetke. Morski krastavac “poliže” svako od tih ticala prije nego nastavi potragu za hranom.

U tijelu nekih vrsta morskih krastavaca žive paraziti. Paraziti mogu biti ribe i drugi organizmi koji žive u utrobi domaćina i tijekom noći izlaze kako bi se nahranili. U te parazite spada i 27 vrsta riba nalik jeguljama iz porodice Carapidae. Kad su u opasnosti, te se ribe brzo vrate u tijelo morskog krastavca. Ponekad se ti paraziti hrane reproduktivnim i dišnim organima domaćina. Ipak, to ne šteti morskom krastavcu jer on može obnoviti izgubljeno tkivo.

Ukoliko u moru naiđete na morskog krastavca, svakako mu posvetite malo pažnje. Ali budite oprezni! Ukoliko osjete da su u opasnosti, ti “morski usisivači” poslužit će se raznim trikovima kako bi umakli. Naprimjer, neki izbacuju dugačke ljepljive niti koje se zalijepe za grabežljivca ili ga zbune. Te ljepljive niti brzo se stvrdnu, a čovjeku ne preostaje ništa drugo nego da obrije mjesto na koje su se zalijepile.

 Neki morski krastavci proizvode otrov koji se zove holoturin. Smrtonosan je za mnoge vrste riba. No za ljude je bezopasan iako može oštetiti oči ili prouzročiti osip na koži. Ovdašnji stanovnici već se dugo vremena njime služe kako bi otrovali, ubili ili ošamutili ribu, a učinkovit je i kao zaštita od morskih pasa. Istraživanja pokazuju da se otrovi koje luče morski krastavci mogu koristiti u razvoju farmaceutskih proizvoda koji služe za liječenje raka i raznih infekcija. Razni preparati dobiveni od morskog krastavca koriste se u alternativnoj medicini za liječenje artritisa, obnavljanje hrskavice i snižavanje krvnog tlaka. Morski krastavac dobar je izvor vitamina i minerala.

No morski krastavac ima još jednu taktiku koju koristi kad je u velikoj opasnosti. Ta je taktika uistinu jedinstvena kad je riječ o samoobrani. Ako ga pokušate pomaknuti, morski se krastavac doslovce raspolovi, odnosno izbaci cijelu utrobu. Ova reakcija sigurno će vas zaprepastiti i pitat ćete se što ste to učinili jadnoj životinji. Ali ne brinite se. Vjerojatno ga niste ubili. To je samo neobičan način da vam umakne. Ova snalažljiva životinja za samo nekoliko tjedana regenerirat će organe koje je izgubila.

Ljudi od davnina love morske krastavce, a to se radi još i danas, i u umjerenom pojasu i u tropskim morima. Ustvari, neki će ih ronioci loviti bez obzira na to što znaju da se mogu povrijediti, pa čak i poginuti. Krastavce se najviše lovi za kinesko tržište i druge dijelove Dalekog istoka — baš kao što je to stoljećima bio slučaj. Sušeni morski krastavci najprije se kuhaju u slanoj vodi, zatim im se vadi utroba, pa se suše na dimu ili suncu te se prodaju. Može ih se kupiti i smrznute.

Želite li kušati morski krastavac? Možda. Premda se zove krastavac, teško da ćete od njega napraviti salatu. Kuhani krastavac je želatinast i gotovo proziran. Koristi se za zgušnjavanje i začinjanje juha. Neke vrste morskih krastavaca na Fidžiju već se tradicionalno pripremaju s kokosovim mlijekom, a rezultat je ukusno jelo čiji je okus sličan ribljem. Ono se mora dobro sažvakati.

Međutim, ove nezamjetljive i neupadljive životinje nisu korisne samo za jelo. Možemo biti zahvalni što neumorno održavaju čistoću mora. Zovite ih kako hoćete — trpovi ili morski krastavci — ali ovi izvanredni “morski usisivači” bez riječi hvale onoga tko ih je stvorio! (Psalam 104:24, 25).