PREKOMJERNO konzumiranje alkohola složeni je problem koji neki stručnjaci dijele u tri kategorije: rizično konzumiranje alkohola, konzumiranje alkohola u štetnim količinama i ovisnost o alkoholu. Svjetska zdravstvena organizacija opisuje rizično konzumiranje alkohola kao “redovito uživanje alkohola koje bi moglo imati štetne posljedice” po čovjekovo fizičko i psihičko zdravlje te društvo u cjelini. Ono podrazumijeva uživanje alkohola  u većoj količini od one koju zdravstveni stručnjaci smatraju neškodljivom ili koja je dozvoljena zakonom. Konzumiranje alkohola u štetnim količinama, ili zloupotreba alkohola, podrazumijeva uživanje alkohola u količinama koje nanose štetu bilo fizičkom bilo psihičkom zdravlju osobe, ali još nisu dovele do ovisnosti. Ovisnost o alkoholu definira se kao “nemogućnost apstiniranja od alkohola”. Osoba koja je ovisna o alkoholu osjeća jaku želju za njim te nastavlja piti unatoč problemima koje zbog toga doživljava. Kad ne pije alkohol, ima simptome apstinencijske krize.

Bez obzira na to koje ste dobi, spola ili nacionalnosti, ni vi niste imuni na opasnosti koje su posljedica prekomjernog konzumiranja alkohola. Kako alkohol utječe na organizam? Kako opijanje šteti zdravlju? Koja se količina alkohola općenito smatra neškodljivom?

Većina alkoholnih pića sadrži etilni alkohol, ili etanol. To je živčani otrov — tvar koja može oštetiti ili uništiti živčani sustav. Pijana osoba zapravo je doživjela jednu vrstu trovanja. Velike količine etanola uzrokuju gubitak svijesti i smrt. Tako, naprimjer, u Japanu zbog popularnog običaja nazvanog ikkinomi (što znači ispiti alkoholno piće naiskap) svake godine nekoliko školaraca umre od trovanja alkoholom. Tijelo može razgraditi etanol i pretvoriti ga u neškodljive tvari, no to se ne događa u tren oka. Ako se alkohol pije brže nego što ga tijelo može razgraditi, u tijelu se povećava koncentracija etanola i on počinje znatno ometati rad mozga. Na koji način?

Govor, vid, koordinacija pokreta, sposobnost rasuđivanja i ponašanje povezani su s nizom složenih kemijskih reakcija koje se odvijaju u moždanim neuronima. Etanol mijenja tok tih reakcija tako što smanjuje ili povećava utjecaj određenih neurotransmitera — kemijskih tvari koje prenose živčane impulse s jednog neurona na drugi. Time se mijenja protok informacija u mozgu, tako da on ne može ispravno funkcionirati.  Zato osoba koja je previše popila ne može razgovjetno govoriti, ima zamagljen vid, sporo se kreće i gubi kontrolu nad svojim ponašanjem. Sve su to uobičajeni simptomi pijanstva.

U mozgu osobe koja već duže vrijeme pije alkohol dolazi do promjene određenih kemijskih procesa, čime se mozak nastoji zaštititi od toksičnog djelovanja etanola i omogućiti normalno funkcioniranje živčanog sustava. Tako se razvija tolerancija prema alkoholu, uslijed koje jednaka količina alkohola ima slabiji učinak nego prije. Ovisnost nastupa kad se mozak toliko privikne na alkohol da ne može bez njega normalno funkcionirati. Tijelo traži alkohol kako bi održalo kemijsku ravnotežu. Kad osoba prestane piti alkohol, u njenom mozgu dolazi do teškog poremećaja kemijske ravnoteže te se javljaju simptomi apstinencijske krize, kao što su tjeskoba, drhtanje, pa čak i epileptički napadaji.

Pored toga što uzrokuje promjene kemijskih procesa u mozgu, zloupotreba alkohola može dovesti i do oštećenja ili uništavanja moždanih stanica, čime se mijenja i fizička građa mozga. Premda se mozak može djelomično oporaviti ako osoba prestane piti, neka su oštećenja, po svemu sudeći, trajna. Ona oslabljuju sposobnost pamćenja i druge umne sposobnosti. No oštećenje mozga nije problem koji se javlja samo kod kroničnih alkoholičara. Istraživanja pokazuju da ta opasnost prijeti i osobama koje relativno kratko vrijeme konzumiraju alkohol u prekomjernim količinama.

Jetra igra važnu ulogu u razgradnji hrane, borbi protiv infekcija, reguliranju optoka krvi te odstranjivanju otrovnih tvari, pa tako i alkohola. Dugotrajno konzumiranje alkohola oštećuje jetru u tri faze. U prvoj fazi razgradnja etanola usporava razgradnju masti, tako da se one nakupljaju u jetri. Taj se poremećaj naziva steatohepatitis, ili masna jetra. S vremenom dolazi do kronične upale jetre, ili hepatitisa. Izgleda da alkohol također može smanjiti otpornost organizma na viruse hepatitisa B i C. * Ukoliko se upala ne liječi,  stanice jetre počnu odumirati. Da stvar bude gora, izgleda da alkohol aktivira prirodni mehanizam programiranog odumiranja stanica, koji se naziva apoptoza.

Posljednja faza je ciroza. Zbog niza teških upala te uništavanja stanica dolazi do trajnog oštećenja jetre. S vremenom jetra prestane biti spužvasta i postane puna čvorića. Ožiljno tkivo onemogućava normalan protok krvi, što dovodi do prestanka rada jetre i smrti.

Kod jetre koja je oštećena alkoholom postoji još jedna skrivena opasnost — slabljenje njene sposobnosti da štiti organizam od kancerogenih tvari. Pored toga što doprinosi razvoju raka jetre, alkohol znatno povećava rizik obolijevanja od raka usne šupljine, ždrijela, grkljana i jednjaka. Osim toga, alkohol omogućava da kancerogeni sastojci duhana lakše prodru u sluznicu usne šupljine, tako da pušačima koji piju prijeti veća opasnost da obole od raka. Ženama koje svakodnevno piju alkohol prijeti veća opasnost od raka dojke. Prema rezultatima jednog istraživanja, žene koje piju tri ili više alkoholnih pića na dan izložene su 69 posto većoj opasnosti da obole od raka dojke nego one koje uopće ne piju alkohol.

Naročito je žalosno što zloupotreba alkohola u vrijeme trudnoće može naškoditi i nerođenoj djeci. “Alkohol šteti nerođenom djetetu daleko više nego bilo koja druga opojna tvar”, piše International Herald Tribune. Kad trudnica pije alkohol, njeno nerođeno dijete također pije alkohol, čije je djelovanje izuzetno štetno u razdoblju embrionalnog razvoja. Alkohol uzrokuje trajna oštećenja središnjeg živčanog sustava. Dolazi do poremećaja u formiranju neurona. Neke stanice propadaju, a neke se razvijaju na krivom mjestu.

Posljedica toga je alkoholni sindrom ploda, koji je najčešći uzrok mentalne retardiranosti novorođenčadi. Djeca koja pate od tog sindroma imaju slabije umne sposobnosti, teže uče govoriti, zaostaju u psihičkom i fizičkom razvoju, imaju problematično ponašanje, hiperaktivna su te imaju oštećen sluh i vid. Mnoga takva djeca rađaju se s izrazitim deformacijama lica.

Čak i ako majka u trudnoći pije umjerene količine alkohola, dijete bi moglo imati određene smetnje koje se mogu štetno odraziti na njegovo ponašanje i sposobnost učenja. “Žena ne mora biti alkoholičarka da bi nanijela  štetu svom djetetu, dovoljno je da pije alkohol u toku trudnoće”, kaže profesorica Ann Streissguth iz Zavoda za istraživanje prenatalne ovisnosti o alkoholu i opojnim sredstvima Sveučilišta u Washingtonu. Slično tome, u izvještaju francuskog Državnog zavoda za zdravstvo i medicinska istraživanja, koji je objavljen pod naslovom Alcool—Effets sur la santé (Alkohol — kako utječe na zdravlje), pisalo je: “Konzumiranje alkohola štetno je tijekom cijele trudnoće. Nitko nikad nije propisao minimalnu količinu alkohola za koju se može reći da ne predstavlja nikakvu opasnost za zdravlje.” Stoga bi bilo najbolje da trudne žene i one koje planiraju trudnoću uopće ne piju alkohol. *

Alkohol može i na mnoge druge načine ugroziti čovjekovo zdravlje. Godine 2004. u jednom članku iz časopisa Nature pisalo je da “čak i male količine alkohola povećavaju opasnost od ozljeda i mogućnost obolijevanja od šezdesetak različitih bolesti”. Kako onda utvrditi koja količina alkohola ne šteti zdravlju? Danas milijuni ljudi diljem svijeta povremeno konzumiraju alkohol u količinama koje ne štete zdravlju. Ključ je u umjerenosti. No kako definirati umjerenost? Većina ljudi smatra da pije alkohol u umjerenim količinama. Oni možda misle da nemaju problema s alkoholom dok god se ne opijaju i nisu ovisni o njemu. Međutim, istraživanja pokazuju da u Europi svaki četvrti muškarac pije alkohol u količinama koje se smatraju opasnima po zdravlje.

Razni izvori definiraju umjereno konzumiranje alkohola kao pijenje 20 grama čistog alkohola (ili dva standardna pića) na dan za muškarce i 10 grama (ili jedno standardno piće) za žene. Francuski i britanski medicinski stručnjaci preporučuju “razumnu granicu” od tri alkoholna pića na dan za muškarce i dva pića za žene. Američki Državni zavod za zloupotrebu alkohola i alkoholizam preporučuje “ljudima koji imaju 65 i više godina da ne konzumiraju više od jednog pića na dan”. * Međutim, ne reagiraju svi ljudi jednako na alkohol. Nekima bi čak i mala količina alkohola mogla naškoditi. Naprimjer, u jednom izvještaju piše da “ljudima koji pate od poremećaja raspoloženja i anksioznih poremećaja mogu naškoditi čak i umjerene količine alkohola” (10th Special Report to the U.S. Congress on Alcohol and Health). Treba uzeti u obzir i dob osobe, njenu tjelesnu građu te bolesti od kojih je bolovala. (Vidi okvir “Kako se zaštititi od opasnosti?”)

Kakva pomoć stoji na raspolaganju onima koji imaju problema s prekomjernim konzumiranjem alkohola? Odgovor na to pitanje možete pronaći u sljedećem članku.