Dunav izvire u njemačkom gorju Schwarzwald. Odatle kao hitra rječica teče na istok preko Austrije i duž slovačke granice. Kao nabujala rijeka teče kroz Mađarsku, spuštajući se prema jugu, a zatim nastavlja teći duž granice Hrvatske sa Srbijom. Zatim se njegov tok usporava i širi dok vijuga duž bugarske granice, prije nego što okrene na sjever i nastavi teći kroz Rumunjsku. Na kraju teče duž ukrajinske granice.

Velika rijeka puna mulja i nabujala od vode iz tristotinjak pritoka pretvara se na ušću u Crno more u prekrasnu deltu. Nedaleko od Tulcee, grada na jugoistoku Rumunjske, Dunav se dijeli na tri veća rukava — Kiliju, Sulinu i Sv. Juraj — koji utječu u Crno more.

Dok polako teku kroz deltu, ti se riječni rukavi granaju u mnogo manjih rukavaca koji utječu u brojne močvare i jezera. Riječni talog pomiješan s morskim pijeskom tvori velike pješčane sprudove i otoke. Neke dine, poput onih na pješčanom sprudu Caraorman, visoke su i do šest metara te izgledaju kao prave pustinjske dine.

No delta Dunava nudi puno više od pogleda na pokretne humke pijeska i riječnog taloga. Ta delta koja zauzima površinu od oko 4 300 kvadratnih kilometara najveće je močvarno stanište u Europi. Osim toga, velik dio delte — otprilike 1 700 kvadratnih kilometara — obrastao je trskom. To je vjerojatno najveći tršćak na svijetu!

 Na nekoliko pješčanih sprudova nalaze se krasne šume brijesta, hrasta i johe. To je drveće obraslo divljom lozom, bršljanom, lijanama i drugim raslinjem koje se također nastoji izboriti za malo Sunčeve svjetlosti. Moglo bi se reći da delta Dunava služi kao ogromni organski filter u najvećem europskom sustavu za pročišćavanje vode.

U ovaj ptičji raj dolaze milijuni ptica. Ima ih više od 300 vrsta. Na području delte razmnožava se otprilike 50 posto svih ružičastih pelikana i preko 60 posto svih malih vranaca na svijetu. Osim toga, ovdje provode zimu gotovo sve crvenovrate guske — ptice koje su ugrožene u cijelom svijetu. U ožujku pelikani saviju gnijezda i polože jaja na udaljenim plutajućim otocima od trske. Kada dođe jesen, pelikani kreću na put prema delti Nila, Grčkoj i azijskim obalama sve do daleke Indije.

Ptice se ne vraćaju na ušće Dunava samo zbog idealnog staništa nego i zbog ribe. U riječnim kanalima ima više od 90 vrsta ribe. Ustvari, 50 posto sve slatkovodne ribe koja se pojede u Rumunjskoj potječe iz delte Dunava. Jedna od najpoznatijih vrsta je jesetra, koja u vrijeme mriješćenja dolazi u Dunav kako bi položila jajašca u slatkoj vodi. Od njene se ikre pravi kavijar, vrlo cijenjen i skup gastronomski specijalitet.

Na ovom području nema puno suhog tla — samo 13 posto površine delte nalazi se iznad razine rijeke i ostalih voda. Ovdje žive vukovi, lisice, zečevi i bizami. Ugrožene vrste kao što su slatkovodna vidra i nerc — čije se krzno prije puno godina koristilo za izradu ženskih bundi — također se mogu naći na području delte. U ovom živopisnom staništu prošaranom riječnim kanalima i močvarama živi i preko 1 800 vrsta kukaca.

Od 1991. delta Dunava nalazi se na UNESCO-vom Popisu svjetske baštine. Godine 1992. međunarodno je priznata kao rezervat biosfere. O rezervatu se pomno brine uprava sa sjedištem u Tulcei. Uvedena su i zakonska ograničenja u vezi s ribolovom, no problem je u tome što ih neki ribari ne poštuju.

No “zdravlje” delte također ovisi o gradovima i industrijskim centrima koji zagađuju Dunav na njegovom putu prema moru dugom 2 850 kilometara. U prošlosti su u močvarnim područjima postojali mnogobrojni travnjaci koji su pročišćavali donji tok Dunava prije nego što njegove vode dođu do delte. No s vremenom je gotovo 80 posto tih travnjaka nestalo.

Danas se delta širi u Crno more za čak tridesetak metara godišnje. Kao što to čini već tisućama godina, Dunav i dalje proširuje, preuređuje i ukrašava ovaj živopisni krajolik.