“Mladi Britanci ne mogu organizirati svoj život bez mobitela”, kaže londonski Daily Telegraph. Istraživači su jednoj grupi mladih od 15 do 24 godine uzeli mobitele na dva tjedna. “Bilo je to vrlo neobično iskustvo”, stoji u izvještaju. “Mladi su bili prisiljeni upustiti se u potpuno nove situacije: razgovarali su sa svojim roditeljima, posjećivali svoje prijatelje i upoznavali njihove roditelje.” Michael Hulme, profesor sa Sveučilišta Lancaster u Engleskoj, kaže da su uobičajeni razgovori mobitelom mladima “način da steknu samopouzdanje i pronađu sebe”. Jedna je tinejdžerka rekla da je bez mobitela bila “uznemirena i pod stresom”, stoji u novinama, a jedan se mladić osjećao izolirano i “morao je planirati u koje će se vrijeme s kim naći”, jer nije mogao sa “svojim prijateljima razgovarati kad je htio”.

U Njemačkoj su vodovod i kanalizacija u opasnosti jer potrošači previše štede vodu, navodi Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung. Vodovodni i kanalizacijski sustavi izgrađeni su prema ranijim predviđanjima o većoj potrošnji. U isto vrijeme počelo se govoriti da se štednjom vode čuva okoliš i prirodne zalihe vode, pa je potrošnja pala. Trenutni je problem to što “u mnogim mjestima pitka voda stoji u cijevima”, kaže Ulrich Oemichen, koji radi u Njemačkim vodama. “Zbog dugog stajanja vode cijevi korodiraju, a voda upija metal.” Isto tako, manjak vode u kanalizaciji uzrokuje nakupljanje krutih tvari i njihovo raspadanje. Jedino je rješenje u vodovodne i kanalizacijske cijevi puštati dragocjenu pitku vodu.

“Moguće je da postoje dugoročne posljedice carskog reza koje prije nismo uzimali u obzir”, kaže Sibylle Koletzko sa Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu. “Smanjila bih njihov broj osim u slučaju medicinskih razloga.” Istraživači kažu da porođaj carskim rezom možda vodi do učestalijih slučajeva astme i alergija. Jedno istraživanje u kojem je 865 novorođenčadi prva četiri mjeseca hranjeno isključivo majčinim mlijekom pokazalo je da su ona koja su rođena carskim rezom imala više probavnih smetnji i češće bila alergična na hranu. Kao objašnjenje za to u listu New Scientist navodi se da “djeca koja su rođena carskim rezom tijekom porođaja ne progutaju neke korisne bakterije. Bakterije u probavnom sustavu imaju važnu ulogu u razvoju imunološkog sustava.”

“Turisti sa Zapada i poslovni ljudi koji u Kini nezakonito kupuju tigrovu kožu odgovorni su za istrebljivanje jedne od najugroženijih životinjskih vrsta na svijetu”, stoji u londonskom The Sunday Telegraphu. Prije sto godina u divljini je živjelo oko 100 000 tigrova, a danas ih ima manje od 5 000. Najviše ih ima u Indiji, ali ima ih i na jugu Azije te na Dalekom istoku. Humanitarna organizacija Environmental Investigation Agency iz Londona izvještava da kupci smatraju tigrovu kožu “najboljim ukrasom za kuću, ali zato ugrožavaju opstanak tigrova. (...) Tih životinja ima tako malo da je svaki primjerak važan za opstanak vrste.” U razdoblju od 1994. do 2003. vlasti su zaplijenile 684 tigrove kože, ali procjenjuje se da je ta brojka posve neznatna u usporedbi s kožama koje su prokrijumčarene.

“Američka Uprava za kontrolu prehrambenih i farmaceutskih proizvoda odobrila je korištenje mikročipa za identifikaciju koji se usađuje u tijelo”, izvještava medicinski list Journal of the American Medical Association (JAMA). Taj čip omogućava pristup medicinskoj dokumentaciji pacijenta. Proizvođači preporučuju da se čip veličine zrna riže usadi u kožu pacijenta na stražnjem dijelu nadlaktice. Medicinsko osoblje može skenerom očitati identifikacijski broj upisan u čip. Taj broj omogućava pristup podacima pohranjenima u bazi podataka na zaštićenoj internetskoj stranici. Ova nova tehnologija “može pomoći da se brže dođe do važnih zdravstvenih podataka pacijenata koji su bez svijesti ili koji ne mogu komunicirati”, navodi JAMA, a “mogla bi se koristiti i u druge svrhe, naprimjer za identifikaciju osobe te pohranjivanje podataka važnih za sigurnost i novčana sredstva”.

“Kanađani sve češće žive nevjenčano prije nego stupe u brak”, izvijestile su novine Vancouver Sun. Alan Mirabelli, izvršni direktor ustanove Vanier Institute of the Family koja djeluje u Ottawi, kaže: “Nijedna druga generacija nije doživjela toliko razvoda i razdvajanja svojih roditelja kao Kanađani mlađi od 35 godina. Zato su vrlo oprezni i ne žele brzati u brak.” Istraživanje koje je u svim dijelovima Kanade provedeno među gotovo 2 100 osoba u dobi od 18 do 34 godine pokazalo je da “22 posto njih (...) s partnerom živi nevjenčano, a 27 posto stupilo je u brak. Jedno starije istraživanje koje je proveo Vanier Institute pokazalo je da je 1975. godine 61 posto osoba živjelo u braku, a samo je jedan posto njih s partnerom živjelo nevjenčano”, stoji u izvještaju.

“Godina 2004, koju su obilježila četiri snažna uragana na Karibima i smrtonosni tajfuni koji su pogodili Aziju, četvrta je na listi najtoplijih godina. Time je samo nastavljen niz od 1990, otkada je zabilježeno 10 najtoplijih godina”, navodi se u izvještaju Associated Pressa. Osim toga, vremenski su uvjeti prošle godine uzrokovali i najveću materijalnu štetu. Procjenjuje se da su samo u Sjedinjenim Državama i na Karibima uragani prouzročili više od 43 milijarde dolara štete. Dok su na jednom kraju Zemlje harale oluje i vrlo visoke temperature zraka, na drugom su zime bile izuzetno hladne. Naprimjer, u južnom dijelu Argentine, u Čileu i Peruu tijekom lipnja i srpnja bilo je izuzetno hladno sa snijegom. Izvještaj dalje navodi da “znanstvenici kažu kako će dugotrajno povećavanje temperature vjerojatno i dalje loše utjecati na klimu u cijelom svijetu”.