“Vidimo se kod bunara”
MLADENKA uzbuđeno promatra kako iz bunara vade vodu i prolijevaju je na cestu. Veselo se smije dok je mladoženja uzima u naručje i prenosi preko mokrog tla. Tu su i prijatelji i članovi obitelji koji su se okupili kako bi promatrali mladence dok izvode ovaj veoma stari običaj te se radovali zajedno s njima. Taj neobičan običaj dobro pokazuje da su za ljude u Moldaviji bunari više od običnog izvora vode.
Moldavija, koja se nalazi na jugoistoku Europe, na sjeveru, istoku i jugu graniči s Ukrajinom, a na zapadu s Rumunjskom. Ona obuhvaća područje od oko 34 000 kvadratnih kilometara.
Iako Moldavija ima skoro 3 100 rijeka, one zbog suša često ne mogu 4 300 000 stanovnika snabdjeti dovoljnom količinom vode. Zato više od 20 posto vode koju stanovništvo koristi sačinjava voda iz bunara. Prema nekim procjenama, duž moldavskog dijela rijeke Prut nalazi se između 100 000 i 200 000 bunara!
Ti bunari s ukrašenim nadstrešnicama u Moldaviji se obično nalaze uz ceste i puteve i kao da čekaju umorne putnike kako bi došli utažiti svoju žeđ. U mnogim selima bunar je i mjesto gdje se prijatelji okupljaju te ćaskaju o svakodnevnim zbivanjima.
Uvriježeno cijenjenje prema vodi
Ljudi u Moldaviji cijenjenje prema bunarskoj vodi pokazuju na razne načine. Naprimjer, toaleti se grade na dovoljnoj udaljenosti od obiteljskog bunara, a da bi voda u njemu ostala čista, višak vode zabranjeno je vraćati u bunar. Ako se iz bunara izvadi previše vode, treba je proliti na zemlju ili u posudu koja se nalazi pored njega. Osim toga, u blizini bunara nepristojno je pljuvati. Prema tradiciji kod bunara je čak zabranjeno svađati se!
Bunari jačaju veze između Moldavaca. Kopanje novog bunara značajan je događaj u selu i smatra se jednako važnim kao i izgradnja kuće. To pokazuje i moldavska izreka koja glasi: Tko nije sagradio dom, podigao sina, iskopao bunar i posadio drvo potratio je život. Kad je bunar dovršen, svi mještani koji su sudjelovali u njegovoj izgradnji pozvani su na veliku gozbu.
Problem zagađenja
Većina bunara u Moldaviji vodu crpi s dubine od 5 do 12 metara. Drugi nivo vode nalazi se na dubini između 150 i 250 metara. Usprkos propisima za zaštitu vode, velik dio moldavskih podzemnih voda zagađen je industrijskim otpadnim vodama i kemikalijama koje su se prije koristile u poljoprivredi. U publikaciji Republic of Moldova Human Development Report, koju su 1996. izdali Ujedinjeni narodi, stoji da su nitrati i patogene bakterije zagadili “otprilike 60% moldavskih bunara”. No unatrag nekoliko godina kvaliteta bunarske vode poboljšala se zbog smanjenja industrijske proizvodnje i zbog toga što sve manje kemikalija i goriva odlazi u podzemne vode.
Ako posjetite Moldaviju, nećete morati proliti vodu na cestu kako biste s nekim prijateljski popričali. Dok budete čašom hladne vode gasili žeđ, možda ćete čak čuti i najsvježije novosti. Za to vam je samo potreban druželjubiv Moldavac koji će vas pozvati da se nađete kod bunara.
[Karta na stranicama 26 i 27]
(Vidi publikaciju)
UKRAJINA
MOLDAVIJA
RUMUNJSKA
Crno more