KAD ugledate nekoga tko hoda sa štapovima, možda će vam izgledati poput nordijskog skijaša bez skija. Ustvari, upravo su nordijski skijaši započeli s nordijskim hodanjem kad su se ljeti pripremali za natjecanja te vježbali hodajući sa skijaškim štapovima. Tijekom 1980-ih hodanje sa štapovima predstavljeno je i drugim sportašima kao djelotvorna vježba. Pretkraj 1990-ih i drugi ljudi počeli su vježbati na ovaj način. Prema Gallupovom istraživanju provedenom 2004, 760 000 Finaca, odnosno 19 posto ukupnog stanovništva, barem jednom tjedno vježba na ovaj način. “Nordijsko hodanje po popularnosti je sada na drugom mjestu u Finskoj, a na prvom je hodanje”, kaže Tuomo Jantunen, izvršni direktor organizacije Suomen Latu, koja je pokrenula spomenuto istraživanje. Pokazalo se da nordijsko hodanje nije tek prolazan hir. U proteklih nekoliko godina ono je postalo popularno i u drugim zemljama.

Mnogi su upoznati s pozitivnim učincima hodanja, no kako nam koristi hodanje sa štapovima? “Vježbanje gornjeg dijela tijela, u što spadaju i mišići ruku, leđa i trbuha, važna je značajka nordijskog hodanja”, kaže fizioterapeut i stručnjak za nordijsko hodanje Jarmo Ahonen. On dodaje: “Nordijsko hodanje također otklanja napetost u vratu i ramenima, što je čest problem onih koji rade uredski posao.”

Budući da pri nordijskom hodanju koristimo više mišića nego kod normalnog hodanja, njime sagorijeva više kalorija. Zahvaljujući štapovima lakše je ubrzati hodanje i povećati puls. No to nije sve. Pobornici nordijskog hodanja tvrde da ispravno korištenje štapova pomaže osobi da hoda uspravno te stoga doprinosi pravilnom držanju. “Isto tako, nordijsko hodanje ne opterećuje toliko zglobove, jer se dio tjelesne težine prebacuje na štapove”, kaže Ahonen. Jedan čovjek koji se bavi nordijskim hodanjem kaže da mu štapovi sa šiljkom pomažu pri održavanju ravnoteže na skliskom tlu. Stoga su starije osobe koje vole hodati zimi, kad je tlo često prekriveno snijegom i ledom, počele prihvaćati ovaj novi način hodanja.