“Prisni odnosi s prijateljima i članovima obitelji smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara”, piše španjolski list Diario Médico. Liječnici su dugo vremena smatrali da na zdravlje srca znatno utječu faktori kao što su razina kolesterola, krvni tlak i tjelesna težina. No jedno nedavno istraživanje, u kojem je sudjelovalo oko 500 žena koje su osjećale bolove u predjelu prsnog koša, pokazalo je da na zdravlje srca utječe i to koliko osoba ima širok krug prijatelja i članova obitelji te koliko je s njima prisna. Istraživanje je pokazalo da “ženama koje se loše snalaze u međuljudskim odnosima prijeti dvostruko veća opasnost od [prijevremene] smrti nego onima koje imaju dobre odnose s drugim ljudima”. Carl Pepine, jedan od autora studije, dodaje da čak i “kod osoba koje imaju samo jednog ili dva bliska prijatelja postoji manja opasnost [od moždanog ili srčanog udara]”.

Istraživači sa Sveučilišta u Stuttgartu nedavno su otkrili jednu bijelu, okruglu spužvu koja ima neke neobične sposobnosti, izvještava njemački list Die Welt. Premda je vrlo mala, može se kretati brzinom od nekoliko centimetara na dan, brže nego bilo koja druga dosad otkrivena spužva. Ona se u pravilnim vremenskim razmacima skuplja i istiskuje vodu, pri čemu se njen volumen smanji za čak 70 posto. Kad upije vodu, s njom dobije i hranjive tvari te razgradivi kisik. Istraživači su otkrili da se spužva puno jače skuplja kad se u akvarij stave račići. “To je vrlo neobično”, kaže istraživač Michael Nickel, jer spužva “nema živčani sustav”. Kako onda upravlja svojim pokretima i otkriva prisutnost drugih živih bića? Istraživači intenzivno istražuju tu spužvu, nadajući se da će dobiti odgovore na ta pitanja.

Antarktička populacija planktonskih račića — sitnih organizama koji nalikuju kozicama i važan su dio morskog hranidbenog lanca — danas je 80 posto manja nego 1970-ih, izjavio je David Adam, prema izvještaju londonskog lista Guardian. Planktonski račići hrane se algama koje se skrivaju ispod morskog leda, no budući da je od 1950-ih temperatura zraka na Antarktičkom poluotoku porasla u prosjeku za 2,5 Celzijevih stupnjeva, dio tog leda se otopio. Angus Atkinson iz udruženja British Antarctic Survey kaže: “Ne možemo u potpunosti objasniti kako je topljenje morskog leda u ovom dijelu svijeta povezano sa zatopljenjem, no vjerujemo da bi to zatopljenje moglo biti uzrok smanjenja broja planktonskih račića.” Znanstvenici su istražili stručne podatke o ulovu ribe koje je u razdoblju od 1926. do 1939. te od 1976. do 2003. prikupljalo devet zemalja čije su flote ribarile u vodama Antarktike. Znanstvenici kažu da danas u tim vodama živi tek jedna petina od ukupnog broja račića koji su u njima živjeli prije 30 godina.

Pastiri s otoka Gomere (Kanarsko otočje) koriste jezik silbo, koji se sastoji od raznih vrsta zvižduka. Služeći se kombinacijama dvaju samoglasnika i četiriju suglasnika, koji se zvižde različitim tonovima, pastiri mogu međusobno komunicirati na velikim udaljenostima. Nedavno su istraživači pomoću magnetske rezonancije usporedili aktivnost mozga pet ispitanika koji govore španjolski s aktivnošću mozga pet pastira koji govore španjolski i znaju silbo. Kad pastiri komuniciraju zviždanjem, “njihov mozak odašilje iste signale kao i kad govore”, pišu španjolske novine El País, izvještavajući o rezultatima istraživanja. U izvještaju se citira jednog znanstvenika koji kaže: “Rezultati ovog istraživanja pružaju dodatne dokaze o čovjekovoj prilagodljivosti i sposobnosti korištenja raznih vrsta komunikacije.”

U svibnju 2004. Europska unija dobila je deset novih članica, tako da sada ima ukupno 25 zemalja članica. No s proširenjem Unije pojavila se potreba za svladavanjem većeg broja jezičnih barijera, a to je dovelo do povećanja troškova prevođenja. U 25 zemalja članica službeno se govori 20 jezika. Stoga se službeni dokumenti moraju prevesti na svaki od tih jezika. “Godine 2003, prije proširenja, Europska komisija prevela je 1 416 817 stranica [raznih dokumenata]”, izvještava francuski časopis Valeurs Actuelles. No sada će se broj prevedenih stranica naglo povećati. Nakon što je postojećim jezicima dodano devet novih službenih jezika, broj mogućih kombinacija prijevoda (naprimjer s malteškog na finski ili s estonskog na grčki) porastao je sa 110 na 380. Praksa pokazuje da nije lako pronaći kvalitetne prevoditelje. Godišnji troškovi prevođenja — koji trenutno iznose 550 milijuna eura — sigurno će naglo porasti i “mogli bi dostići 808 milijuna eura”, kaže Robert Rowe iz prevodilačke službe Europske komisije.

Dim koji nastaje paljenjem svijeća i tamjana sadrži sitne čestice koje mogu štetiti zdravlju svećenika i vjernika koji provode mnogo vremena u slabo prozračenim crkvama, izvještavaju novine The Sydney Morning Herald. Rezultati jednog istraživanja pokazali su da je u dvije crkve koncentracija dima bila “čak 20 puta veća od one koja se prema europskim standardima o zagađenosti zraka smatra neškodljivom”, pišu novine. U izvještaju se zagađenost zraka u tim crkvama uspoređuje sa zagađenošću “koja je izmjerena u blizini prometnica kojima dnevno prođe 45 000 automobila”. Redovito udisanje zagađenog zraka u zatvorenom prostoru može dovesti do povećanja opasnosti od raka pluća ili plućnih bolesti, upozorio je jedan od autora studije.

U središtu Londona otkriven je “spomenik životinjama koje su služile, stradale i poginule zajedno s britanskim i savezničkim vojnicima u ratovima i drugim oružanim sukobima u posljednjih nekoliko stoljeća”, izvještava The Times. Spomenik se sastoji od brončane skulpture koja prikazuje konja, psa i dvije natovarene mazge, a okružena je kamenim zidom u koji su uklesani likovi drugih životinja koje su ljudi koristili u raznim ratovima. Procjenjuje se da je u Prvom svjetskom ratu ubijeno osam milijuna konja te nebrojeno mnogo mazgi i magaraca. List Guardian piše da su u Prvom svjetskom ratu vojnici koristili krijesnice da bi noću gledali zemljopisne karte. Među mnoštvom životinja posebno se ističe i pas Rob, koji se više od 20 puta padobranom spustio na tlo sjeverne Afrike i Italije. U toku Prvog svjetskog rata golub pismonoša nazvan Cher Ami “isporučio je čak 12 pisama i nikad nije iznevjerio svoje gospodare”, piše The Times. Međutim, jedan izvor navodi da je u toku tog rata ubijeno najmanje 20 000 golubova.