U MNOGIM velikim gradovima pojavio se ozbiljan problem koji štetno utječe na zdravlje ljudi. Premda se ne radi o nekoj opasnoj zaraznoj bolesti, ugroženi su zdravlje i život milijuna ljudi. O čemu se radi? O prometnim gužvama!

Stručnjaci kažu da česte prometne gužve mogu štetiti zdravlju. Rezultati jednog novijeg istraživanja pokazuju da ljudima koji upadnu u prometnu gužvu prijeti veća opasnost od srčanog udara te da povećana opasnost traje još najmanje sat vremena nakon što izađu iz gužve. List The New Zealand Herald izvještava da su “ispušni plinovi automobila, buka i stres vjerojatno glavni uzroci naglog povećanja opasnosti [od srčanog udara]”.

Ispušni plinovi većine motornih vozila sadrže dušikov oksid i neke kancerogene tvari. Mnoga vozila, a naročito ona s dizelskim motorom, ispuštaju velike količine sitnih čestica koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje ljudi. Procjenjuje se da svake godine čak tri milijuna ljudi umre od bolesti koje su posljedica zagađenosti zraka, za koju su velikim dijelom kriva motorna vozila. U jednom izvještaju piše da je kod djece koja žive u europskim zemljama 10 posto infekcija dišnih puteva uzrokovano zagađenošću zraka. U velikim gradovima u kojima često dolazi do prometnih gužvi taj je postotak još veći.

Prometne gužve štetno utječu i na okoliš. Ispušni plinovi, kao što su dušikov oksid i sumporni dioksid, doprinose pojavi kiselih kiša, a one zagađuju rijeke i jezera, nanoseći štetu biljnom i životinjskom svijetu. Da stvar bude gora, automobili ispuštaju i velike količine ugljičnog dioksida. Taj se plin smatra glavnim uzrokom globalnog zagrijavanja, koje se povezuje s nekim drugim problemima koji ugrožavaju planet Zemlju.

S povećanjem gustoće prometa povećava se i opasnost da ljudi stradaju u prometnim nesrećama. U prometu godišnje pogine više od milijun ljudi, a ta brojka neprestano raste. U nekim je zemljama broj stradalih naročito velik. Naprimjer, stručnjaci Europske komisije ustanovili su da “u Grčkoj na milijun ljudi čak 690 pogine u prometu, dok ih u Švedskoj pogine 120”.

U posljednjih nekoliko godina puno se govori i o nasilnom ponašanju vozača koji su skloni izljevima gnjeva. Sve su češći izvještaji o incidentima u kojima agresivni vozači iskaljuju gnjev na drugim sudionicima u prometu. Prema rezultatima jedne ankete koju je proveo američki Državni zavod za sigurnost na cestama, vozači smatraju da su “prometne gužve i zastoji” jedan od razloga zbog kojih vozači postaju sve agresivniji.

Prometne gužve uzrokuju i velike financijske gubitke. Jedno istraživanje pokazalo je da samo u Los Angelesu  (Kalifornija) vozači zbog prometnih zastoja godišnje potroše oko četiri milijarde litara goriva više nego što bi potrošili kad ne bi bilo zastoja. Tu su i neizravne štete, kao što su lošije poslovanje mnogih poduzeća, povećanje izdataka za zdravstvenu skrb zbog problema koji su posljedica zagađenosti te materijalne štete koje su posljedica povećanja broja prometnih nesreća.

Svi ti gubici nanose veliku štetu gospodarstvu mnogih zemalja. Jedno je istraživanje pokazalo da prometni zastoji godišnje koštaju Amerikance oko 68 milijardi dolara, računajući samo gubitak vremena i povećanu potrošnju goriva. Na Dalekom istoku filipinski list Philippine Star piše: “Kao što cijena na taksimetru neprestano raste, tako ova zemlja zbog prometnih gužvi svake godine gubi milijarde pesosa.” U europskim zemljama gubici iznose oko 250 milijardi eura.

Unatoč mnogim naporima da se smanje prometne gužve, situacija postaje sve teža. Jedno istraživanje koje je Teksaški prometni zavod proveo u 75 velikih gradova diljem Sjedinjenih Država pokazalo je da je prosječni broj sati koje svaki stanovnik godišnje provede u prometnim gužvama porastao sa 16 sati godine 1982. na 62 sata 2000. Razdoblje u kojem postoji veća vjerojatnost za stvaranje prometne gužve produljilo se s 4,5 sati na 7 sati dnevno. U izvještaju piše da su se “tijekom tog višegodišnjeg istraživanja u svim gradovima povećale prometne gužve”.

Slični izvještaji pristižu i iz drugih zemalja. Stručnjaci koji provode istraživanja za potrebe Europske komisije zaključili su: “Ukoliko iz temelja ne promijenimo način funkcioniranja prometnog sustava, za desetak godina u mnogim će gradovima promet biti potpuno zakrčen.”

Azijske zemlje suočavaju se sa sličnim problemima. Tokio već odavno ima velikih problema s prometnim gužvama, no i u drugim japanskim gradovima gustoća prometa sve više raste. Na Filipinima su uobičajeni izvještaji poput ovog koji je objavljen u listu Manila Bulletin: “Ulice su zakrčene kolonama automobila i tisućama putnika koji čekaju na prijevoz u vrijeme prometnih gužvi koje sve duže traju.”

Realno gledano, zasad nije moguće potpuno riješiti problem prometnih gužvi. Anthony Downs, autor knjige Stuck in Traffic—Coping With Peak-Hour Traffic Congestion, zaključio je: “Unatoč svim strategijama koje se poduzimaju kako bi se u budućnosti smanjile prometne gužve, one će se u gotovo svim dijelovima svijeta vjerojatno još više povećati. Stoga vam ne preostaje ništa drugo nego da se naviknete na njih.”

Što onda možete učiniti kako biste lakše izašli na kraj s tim neugodnim  problemom? Ako ste jedan od milijuna ljudi koji često nailaze na prometne gužve, obratite pažnju sljedećim savjetima koji vam mogu pomoći da zaštitite svoje fizičko i psihičko zdravlje.

▪ PRIPREMITE SE NA GUŽVU. Mnogi su napeti i prije nego što upadnu u prometnu gužvu. Oni obično prekasno ustanu, pa se moraju na brzinu istuširati, obući i doručkovati. Pri samoj pomisli da bi mogli zakasniti na posao hvata ih nervoza. Zamislite koliko su tek napeti kad upadnu u prometnu gužvu! Stoga, ako mislite da biste mogli naići na prometnu gužvu, odvojite više vremena za putovanje. Ako ranije krenete od kuće, mogli biste čak izbjeći gužvu. U knjizi Commuting Stress—Causes, Effects, and Methods of Coping piše: “Putovanje  na posao bit će vam manje stresno ako se pripremite dan ili večer prije.” U knjizi se zatim dodaje: “Ako uvečer pripremite odjeću, torbu i užinu za sebe ili djecu, ujutro nećete biti u žurbi.” Naravno, trebate se i dobro naspavati. Da biste mogli rano ustati, morate u razumno vrijeme poći na spavanje.

Postoje i drugi razlozi zbog kojih je dobro ranije ustati. Naprimjer, dugo sjedenje za vrijeme prometnih gužvi štetno utječe na mišiće i smanjuje njihovu gipkost. Stoga bi bilo dobro da, ako vam okolnosti to dopuštaju, ujutro odvojite malo vremena za vježbanje. Redovito vježbanje pomoći će vam da poboljšate tjelesnu kondiciju i lakše podnosite fizičke napore kad se nađete u prometnoj gužvi. Osim toga, ako ranije ustanete, imat ćete vremena za zdrav i hranjiv doručak. Ako pojedete nešto nezdravo i nekvalitetno ili krenete od kuće praznog želuca, bit ćete još napetiji kad se nađete u prometnoj gužvi.

Stres djelomično možete izbjeći i tako da pazite na ispravnost svog vozila. Uistinu je neugodno kad vam se automobil pokvari usred prometne gužve, a još je gore ako vam se to dogodi po ružnom vremenu. Stoga vodite računa o ispravnosti kočnica, guma, klima-uređaja, uređaja za grijanje, brisača, grijača stakala i drugih važnih dijelova automobila. U prometnoj gužvi čak i mali kvar može uzrokovati veliki stres. Naravno, uvijek pazite da ne ostanete bez goriva!

▪ INFORMIRAJTE SE. Bilo bi dobro da se prije nego što krenete od kuće informirate o vremenskoj situaciji i stanju na cestama, primjerice koje su prometnice privremeno zatvorene zbog radova, prometnih nesreća ili nekih drugih razloga. Takve informacije obično možete čuti na radiju ili pročitati u novinama. Osim toga, nabavite kartu područja u kojem živite. Ako znate alternativne prometne puteve, mogli biste zaobići mjesta na kojima je došlo do zastoja.

▪ POBRINITE SE DA VAM BUDE UGODNO. Podesite ventilaciju i položaj sjedala tako da se osjećate što ugodnije. Ako imate radio, kasetofon ili CD player, možete slušati glazbu koju volite. Neke vrste glazbe djeluju umirujuće i mogu smanjiti stres. Slušanje glazbe može vas zaštititi i od neugodne prometne buke. *

▪ RADITE NEŠTO KORISNO. Kad se nađete u prometnoj gužvi, razmišljajte o nečem pozitivnom — to je jedan od najboljih načina da iskoristite vrijeme čekanja. Umjesto da razmišljate o lošem stanju u prometu, razmišljajte o tome što ćete sve raditi u toku dana. Ako ste sami, imate jedinstvenu priliku razmišljati o nekim važnim životnim pitanjima i na miru donositi odluke.

Ako ste putnik, nemojte neprestano gledati u dugu kolonu automobila ispred sebe jer biste mogli postati još napetiji. Bilo bi dobro da unaprijed razmislite o tome kako iskoristiti vrijeme čekanja. Mogli biste ponijeti sa sobom svoju omiljenu knjigu, novine ili poštu koju niste stigli pročitati. Neki vole pisati pisma ili raditi na prijenosnom kompjuteru.

▪ BUDITE REALNI. Ako živite u području u kojem često dolazi do prometnih zastoja, očekujte da ćete zapeti u prometu i prilagodite tome svoje planove. Prometne gužve i dalje će biti problem u većini gradova. U knjizi Stuck in Traffic—Coping With Peak-Hour Traffic Congestion piše: “S velikom se sigurnošću može reći da će prometne gužve i dalje biti česta pojava u svim gradovima koji već danas muče muku s tim problemom.” Stoga prihvatite prometne gužve kao sastavni dio svog života i nastojte što bolje iskoristiti vrijeme čekanja!