Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Bass Rock — okupljalište bluna

Bass Rock — okupljalište bluna

OGROMNA stijena Bass Rock visoka je oko 110 metara, a opseg joj iznosi oko 2 kilometra. Ona se nalazi sjeveroistočno od škotskog grada Edinburgha u estuariju (proširenom riječnom ušću u koje za vrijeme plime ulazi more) po imenu Firth of Forth. Tu prema nekim procjenama živi čak 100 000 bluna, koje sačinjavaju jednu desetinu cjelokupne populacije ove zanimljive morske ptice. *

Početkom 20. stoljeća blune se lovilo za jelo. Njihova mast koristila se u medicinske svrhe, a perjem su se punili madraci i posteljina. Za izradu samo jednog madraca trebalo je 300 ptica. Njihova su jaja nekad bila specijalitet, no danas ih se ne smatra jestivima.

Blune mogu živjeti i do 30 godina i obično cijeli život ostanu s istim partnerom. To su ptice selice koje se u siječnju vraćaju u isto gnijezdo i spremne su ga žustro braniti. Njihova gnijezda na Bass Rocku, načinjena od morskog raslinja i trave, međusobno su udaljena samo otprilike jedan metar. Ove ptice vole vjetrovita mjesta, koja im omogućavaju vertikalno polijetanje i slijetanje.

Promatrati blune doista je zanimljivo. Kad ispruže vrat i kljun upere prema nebu, to je znak da se spremaju poletjeti. Kad pred drugom pticom raširenih krila pognu vrat, to je upozorenje da su spremne braniti svoje gnijezdo. Prilikom snubljenja partneri se mačuju kljunovima, a ženka se pokori kad je mužjak blago ugrize za vrat. Blune godišnje izlegu jednog ptića. Na jaju sjede oba roditelja, a griju ga tako što ga prekriju nogom koja ima plivaće kožice.

Odrasla bluna je bijela, ali su joj vrhovi krila crni, a raspon im iznosi dva metra. Za razliku od odraslih bluna, mlade su blune crne i posute bijelim točkicama. U roku od tri mjeseca nakon što se izlegla, mlada bluna postat će teža od svojih roditelja zbog veće količine masnih naslaga koje su joj potrebne za predstojeću seobu.

Ptić postaje samostalan kad prvi put uđe u more i sam zapliva. No većina ptića ne preživi ulazak u more jer on uključuje spust sa stijene, prilikom kojeg često slome krilo ili nogu. Ptići koji čitavi dođu do mora instinktivno nauče loviti ribu. Nakon nekog vremena sele u toplije krajeve, često sve do zapadne Afrike, odakle se možda tri ili četiri godine ne vraćaju na Bass Rock.

Divno je promatrati blune kako zaranjaju u more i love ribe. One mogu dostići brzinu od 100 kilometara na sat. Kad se s visine od otprilike 30 metara obrušavaju u more, pred samo zaranjanje krila priviju uz tijelo, koje tada nalikuje vršku strijele. Nosnice im se zatvore, a zaštitna opna prekrije im oči. Zračne vrećice pod kožom prilikom zaranjanja ublažavaju udarac, koji zna biti toliko snažan da voda pljusne visoko u zrak. Taj snažan udarac ponekad paralizira ribe.

Blune se u vodi prilikom lova na plijen kreću pomoću krila i nogu. One se hrane skušama, papalinama, haringama i hujkama. Loviti mogu punih 30 sati. Neke blune u lov idu daleko na istok, čak do obale Norveške.

Bass Rock je stanište i desetak drugih vrsta morskih ptica. No njima je zbog sve većeg broja bluna teško osnovati svoje kolonije. U prošlosti, prije skoro 600 godina, ljudi su dolazili na Bass Rock kako bi se u miru molili i razmišljali. Kasnije je na njemu izgrađena utvrda te je on neko vrijeme bio kažnjenička kolonija. Iako njegovim svjetionikom sagrađenim 1902. više ne upravlja čovjek, on još uvijek odašilje svoju svjetlost upozorenja.

Svjetioničarev vrt odavno je zapušten i ovdje sada caruju blune. Iz male luke u North Berwicku izletničkim se brodovima može posjetiti otok i izbliza promatrati ove ptice. Kad je lijepo vrijeme, to je doista zanimljiv izlet.

No čak i kad su najveće oluje, posjetitelji zahvaljujući modernoj tehnologiji ne trebaju biti razočarani. U Škotskom centru za promatranje morskih ptica u North Berwicku mogu pogledati film o svim aspektima života na Bass Rocku. Tako na ovaj ili onaj način mogu promatrati ove izvrsne ronioce s Bass Rocka. To je iskustvo koje se doista dugo pamti.

^ odl. 3 Latinsko ime bluna ukazuje na to da je stijena Bass Rock njihovo stanište. Njihov je današnji latinski naziv Morus bassanus, a prije je bio Sula bassana.

[Slika na stranici 27]

Blune prilikom obrušavanja u more dostižu brzinu od 100 kilometara na sat

[Zahvala]

© NHPA/Bill Coster

[Zahvale na stranici 26]

Dvije blune: Stefan Ernst/Naturfoto-Online; pozadina: Jörn Meier/Naturfoto-Online