“U [Velikoj Britaniji] svećenici imaju jedno od najopasnijih zanimanja”, izvijestio je 2005. londonski Daily Telegraph. Britanska je vlada 2001. provela istraživanje čiji su rezultati pokazali da je u prethodne dvije godine gotovo 75 posto intervjuiranih svećenika doživjelo da se prema njima grubo postupa ili su čak bili fizički napadnuti. Od 1996. ubijeno je najmanje sedam svećenika. Na području Merseysidea “prosječno se svaki dan napadne, opljačka ili zapali jedan od 1 400 vjerskih objekata”.

Unatoč uništavanju kišnih šuma, “biljni i životinjski svijet u unutrašnjosti otoka Bornea još je uvijek izuzetno raznolik”, stoji u listu The New York Times. Prema podacima organizacije World Wildlife Fund, biolozi su u razdoblju od 1994. do 2004. na ovom otoku, na kojem su smještene države Brunej, Indonezija i Malezija, otkrili 361 novu biljnu i životinjsku vrstu. Pronašli su 260 vrsta kukaca, 50 vrsta biljaka, 30 vrsta riba, 7 vrsta žaba, 6 vrsta guštera, 5 vrsta rakova, 2 vrste zmija i jednu vrstu krastača. Međutim, kišne šume u unutrašnjosti otoka mogle bi biti u opasnosti zbog sve učestalije sječe stabala, za koju je odgovorna potražnja za tropskim drvom, gumom i palminim uljem.

“Čak i u ovo vrijeme razvijene tehnologije i znanosti, praznovjerje ne gubi na uvjerljivosti”, izvještava Allensbach, njemački institut za ispitivanje javnog mišljenja. Jedno dugogodišnje ispitivanje pokazalo je da “ljudi još uvijek nerazumno vjeruju u to da znamenja mogu donijeti sreću ili nesreću, a to je vjerovanje popularnije danas nego što je bilo prije 25 godina”. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća 22 posto ispitanika vjerovalo je da zvijezde padalice utječu na njihov život. Sada u to vjeruje 40 posto ispitanika. Danas tek svaki treći odrastao čovjek ne vjeruje ni u kakve praznovjerne običaje. Jedno drugo istraživanje koje je provedeno među 1 000 njemačkih studenata pokazalo je da trećina njih vjeruje u to da im amajlije koje drže u automobilu ili nose na privjesku za ključeve donose sreću.

“U posljednjih se 50 godina 87 posto od 244 ledenjaka na Antarktičkom poluotoku smanjilo”, i to brže nego su stručnjaci mislili, stoji u listu Clarin, koji izlazi u Buenos Airesu. Prva opsežna istraživanja ledenjaka u tom području pokazala su da je u proteklih 50 godina porasla i temperatura zraka, i to za više od 2,5 Celzijevih stupnjeva. Za smanjivanje ledenjaka najviše su odgovorne klimatske promjene, kaže David Vaughan, koji radi u organizaciji British Antarctic Survey. “Jesu li ljudi krivi za to?” pita on. “Ne znamo točno, ali sad smo korak bliže odgovoru na to važno pitanje.”