Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Mladi pitaju...

Kako mogu prestati nanositi sebi bol?

Kako mogu prestati nanositi sebi bol?

“Nisam više mogla kontrolirati emocionalnu bol, no pronašla sam nešto što mogu kontrolirati — fizičku bol” (Jennifer, 20) *

“Kad bih se uzrujala, porezala bih se. To je bio moj način plakanja. Poslije bih bila sretnija” (Jessica, 17)

“Nisam si napravila posjekotine dva tjedna. To je dosta dugo za mene. Ne znam hoću li ikada posve prestati s time” (Jamie, 16)

JENNIFER, Jessica i Jamie međusobno se ne poznaju, no imaju mnogo zajedničkog. Sve tri osjećale su jaku tjeskobu. Sve tri borile su se s očajem na isti način. Kako bi osjetile privremeno olakšanje, Jennifer, Jessica i Jamie nanosile su si fizičku bol. *

Možda djeluje čudno da si netko namjerno nanosi bol, no samoozljeđivanje ili samoranjavanje postaje iznenađujuće često među tinejdžerima i mlađim odraslim osobama. Kanadski list National Post navodi da ta navika “roditeljima tjera strah u kosti, [školskim] savjetnicima stvara ogromne probleme, a liječnicima predstavlja velik izazov”. List također piše da bi samoozljeđivanje “moglo postati najtežom ovisnosti za koju medicina zna”. Jesi li ti ili netko koga poznaješ rob te navike? Ako da, što možeš poduzeti?

Najprije pokušaj ustanoviti zašto osjećaš poriv da si naneseš bol. Samoozljeđivanje nije nešto čemu se pribjegava samo iz nervoze. To je obično oblik borbe protiv stresa. Osoba si nanosi fizičku bol zato da ublaži emocionalnu bol. Stoga se upitaj: ‘Što želim postići nanošenjem ozljeda? O čemu razmišljam kad osjetim poriv da si nanesem bol?’ Jesi li pod stresom zbog nečega što se dešava u tvom životu možda zbog situacije u obitelji ili zbog prijatelja?

Istina, ovakvo samoispitivanje iziskuje hrabrost, no može biti jako korisno. To je obično prvi korak u borbi protiv samoozljeđivanja. No da bi se odviknuo od samoozljeđivanja, potrebno je mnogo više nego samo ustanoviti njegov uzrok.

Važno je da se nekome povjeriš

Ako imaš naviku nanositi si bol, bilo bi dobro da o svojim problemima i osjećajima razgovaraš s nekim zrelim prijateljem u kojeg imaš povjerenja. Jedna biblijska izreka kaže: “Briga u srcu čovječjem obara; a dobra riječ razveseljava” (Priče Salamunove 12:25). Obzirne riječi i utjehu koja ti je potrebna možeš očekivati samo ako se povjeriš nekome (Priče Salamunove 25:11).

S kime možeš razgovarati? Dobro je da je to netko stariji od tebe, netko tko je razuman, zreo i suosjećajan. Kršćani se mogu obratiti skupštinskim starješinama, koji su “kao zaklon od vjetra, i kao utočište od poplave, kao potoci na suhu mjestu, kao sjena od velike stijene u zemlji sasušenoj” (Izaija 32:2).

Možda te strah reći nekome svoju tajnu. Možda se i ti osjećaš poput Sare. Ona je rekla: “Isprva mi je bilo jako teško povjeriti se nekome. Bila sam uvjerena da drugi neće htjeti imati posla sa mnom kad me stvarno dobro upoznaju, jer ću im se početi gaditi i bit ću im odvratna.” Međutim, kada se povjerila, Sara se uvjerila u istinitost biblijske izreke iz Priča Salamunovih 18:24, koja glasi: “Ima prijatelja vjernijih od brata.” Ona kaže: “Zreli kršćani kojima sam rekla za svoju naviku nikada me i ni za što nisu prekoravali. Naprotiv, dali su mi praktične savjete. Ukazali su mi na neke korisne biblijske retke i strpljivo me hrabrili kada bih se osjećala potišteno i posve bezvrijedno.”

Zašto i ti ne bi s nekim razgovarao o svom problemu? Ako ti je teško razgovarati licem u lice, napiši pismo ili razgovaraj preko telefona. Povjerljivi razgovori mogu ti pomoći da se odvikneš od samoozljeđivanja. Jennifer kaže: “Najvažnije mi je bilo da znam da je nekome stvarno stalo do mene, da postoji netko s kim mogu razgovarati kad sve izgleda crno.” *

Važna uloga molitve

Donna nije vidjela izlaz iz svoje situacije. Osjećala je da treba Božju pomoć, no smatrala je da joj on neće htjeti pomoći dok se ne prestane ozljeđivati. Što joj je pomoglo? Razmišljala je o 1. Dnevnika 29:17, gdje se kaže da Jehova Bog ‘ispituje srce’. “Jehova je znao da sam u srcu stvarno željela prestati s ozljeđivanjem”, kaže Donna. “Počela sam ga moliti za pomoć i sve se promijenilo nabolje. Malo-pomalo dobivala sam snagu da se oduprem.”

Psalmist David, koji se mnogo puta nalazio u vrlo teškoj situaciji, napisao je: “Stavi na Jehovu breme svoje, i on će te potkrijepiti” (Psalam 55:22). Da, Jehova zna koliko ti je teško. I ne samo da to zna već se i ‘brine za tebe’ (1. Petrova 5:7). Ako te srce osuđuje, ne zaboravi da je Bog ‘veći od tvog srca i zna sve’. On doista razumije zašto si nanosiš bol i zašto ti je teško prestati s time (1. Ivanova 3:19, 20). Ako mu se obratiš u molitvi i boriš se protiv te navike, Jehova će ti sigurno pomoći (Izaija 41:10).

Što ako ponovno podlegneš iskušenju? Da li to znači da si potpuno zakazao? Nipošto! U Pričama Salamunovim 24:16 stoji: “Ako i sedam puta padne pravednik, opet ustane.” U vezi s ovim retkom Donna kaže: “Ja sam ‘pala’ više od sedam puta, ali nisam odustala.” Donna je shvatila da je jako važno nikada ne posustati. U to se uvjerila i Karen. Ona kaže: “Naučila sam da je to što ponekad napravim ono što ne bih htjela samo privremeni korak unazad, a ne izgubljena bitka te da trebam pokušati iznova koliko god puta trebalo.”

Kad je potrebna daljnja pomoć

Isus je rekao da ‘bolesni trebaju liječnika’ (Marko 2:17). Često je slučaj da osoba koja se ozljeđuje treba stručnu pomoć kako bi se ustanovilo da li se iza ozljeđivanja krije neki poremećaj i kako ga se može liječiti. * Osim što su joj brižni kršćanski nadglednici pružili pomoć, Jennifer je zatražila i stručnu pomoć. “Starješine nisu liječnici, no bili su mi velika podrška”, kaže ona. “Ponekad još uvijek osjetim poriv da si nanesem bol, no sada ga uspješno kontroliram zahvaljujući Jehovi, pomoći skupštine i savjetima stručnih osoba.” *

Umjesto da pribjegavaš samoozljeđivanju, budi uvjeren da možeš naučiti rješavati probleme na mnogo uspješniji način. Poput psalmista, možeš se moliti: “Učvrsti korake moje u riječi svojoj i ne daj da mnome ovlada kakvo zlo!” (Psalam 119:133, NS). Kad pobijediš tu lošu naviku i trajno je se riješiš, sigurno ćeš postati zadovoljan i steći ćeš samopoštovanje.

^ odl. 3 Neka su imena u članku promijenjena.

^ odl. 6 Više informacija o samoozljeđivanju i njegovim uzrocima vidi u članku “Mladi pitaju... Zašto si nanosim bol?” u časopisu Probudite se! od siječnja 2006.

^ odl. 14 Mogao bi s vremena na vrijeme zapisati svoje osjećaje. Muškarci koji su pisali biblijske psalme u njima su izrazili vrlo snažne osjećaje, kao što su grižnja savjesti, gnjev, nezadovoljstvo i tuga. Pogledaj, naprimjer, 6, 13, 42, 55. i 69. psalam.

^ odl. 20 Samoozljeđivanje može biti popratna posljedica depresije, bipolarnog poremećaja, opsesivno-kompulzivnog poremećaja te poremećaja u navikama hranjenja. Probudite se! ne zagovara neki konkretan način liječenja. Kršćani moraju biti sigurni da se liječenje koje izaberu ne kosi s biblijskim načelima.

^ odl. 20 U nekim prijašnjim izdanjima časopisa Probudite se! objavljeni su članci koji su govorili o problemima koji se često kriju iza samoozljeđivanja. Naprimjer, vidi seriju članaka “Razumjeti poremećaje raspoloženja” (8. siječnja 2004), “Pomoć tinejdžerima koji pate od depresije” (8. rujna 2001), “Što uzrokuje poremećaje u navikama hranjenja?” (22. siječnja 1999) te članak “Mladi pitaju... Roditelj alkoholičar — kako izaći na kraj?” (8. studenoga 1992).

RAZMISLI

  • Umjesto da se ozljeđuješ, na koje se druge načine možeš boriti sa stresom?

  • S kime možeš razgovarati ako imaš problema sa samoozljeđivanjem?

[Slike na stranici 19]

Nikad nemoj podcijeniti važnost povjerljivog razgovora s osobom koja te voli kao ni snagu molitve