DA BISTE pripremili ukusno jelo, trebate imati dobar recept i odgovarajuće namirnice, a morate biti i dobar kuhar. Slično tome, ni sreća ne ovisi o jednom jedinom činiocu. Mnogo je toga što doprinosi sretnom životu, primjerice posao, razonoda, provođenje vremena s obitelji i prijateljima te bavljenje duhovnim aktivnostima. No postoje i drugi činioci koji nisu vidljivi na prvi pogled, kao što su stavovi, želje i životni ciljevi.

Dobro je što ne moramo sami tražiti recept za pravu sreću. Zašto ne? Zato što nam je Stvoritelj dao divnu knjigu koja nam može u tome pomoći. Riječ je o Bibliji, knjizi koja je u cijelosti ili djelomično prevedena na 2 377 jezika i dijalekata, čime daleko nadmašuje sve druge publikacije na svijetu!

To što se Biblija može čitati na tako mnogo jezika pokazuje da je Bogu stalo do sreće i duhovne dobrobiti svih ljudi (Djela apostolska 10:34, 35; 17:26, 27). “Ja (...) te učim da bi napredovao”, kaže Bog. Ako slušamo njegove zapovijedi, on nam obećava da ćemo imati mir koji je obilan “kao rijeka” (Izaija 48:17, 18).

To obećanje podsjeća na Isusove riječi citirane u prethodnom članku: “Sretni su oni koji su svjesni svoje duhovne potrebe” (Matej 5:3). Ovdje nije riječ o formalnoj, izvanjskoj pobožnosti, nego o duhovnosti koja utječe na čitav naš život. Ona je odraz naše želje da slušamo Boga i prihvaćamo njegove pouke, priznajući da nas on poznaje puno bolje nego što mi znamo sami sebe. “Primjena biblijskih učenja vodi do sretnijeg života, a to je za mene najuvjerljiviji dokaz da Biblija  potječe od Boga!” kaže Errol, koji već preko 50 godina proučava Bibliju. Uzmimo za primjer izvrsne biblijske savjete u vezi s težnjom za bogatstvom i užicima.

“Čak i kad netko ima obilje”, rekao je Isus, “njegov život ne proizlazi iz onoga što posjeduje” (Luka 12:15). Da, čovjekova istinska vrijednost, a naročito njegova vrijednost u Božjim očima, nema nikakve veze s tim koliko novca ima na bankovnom računu. Štoviše, težnja za bogatstvom obično donosi brige koje nas lišavaju radosti i kradu nam vrijeme koje bismo trebali trošiti na važnije stvari (Marko 10:25; 1. Timoteju 6:10).

Što se ljudi više trude pronaći zadovoljstvo u materijalnim stvarima, to su manje sretni i zadovoljni, rekao je Richard Ryan, profesor psihologije iz Sjedinjenih Država. Biblijski pisac Salamun ovako je izrazio tu misao: “Tko ljubi novce, neće se nasititi novaca; i tko ljubi bogatstvo, neće imati koristi od njega” (Propovjednik 5:10, 11). To se može usporediti sa svrbežom koji se javlja nakon uboda komarca — što više grebete kožu, to vas ona više svrbi, sve dok na njoj ne nastane otvorena rana.

Biblija nas potiče da marljivo radimo i uživamo u plodovima svoga rada (Propovjednik 3:12, 13). Kad postupamo u skladu s tim savjetom, stječemo više samopoštovanja, a ono je još jedan važan činilac koji doprinosi sreći. Osim toga, možemo na primjeren način uživati u životu. No jedno je uživati u nekim stvarima koje se mogu kupiti novcem, a nešto sasvim drugo podrediti svoj život težnji za bogatstvom.

Cijenjenje duhovnih stvari pomaže nam da imamo više koristi od razonode, zabave i drugih aktivnosti  koje nam pričinjavaju zadovoljstvo. Isus je prisustvovao nekim zabavama i drugim prigodama u kojima se jelo i pilo (Luka 5:29; Ivan 2:1-10). No one nipošto nisu bile glavni izvor sreće u njegovom životu. Naprotiv, Isus je najveće zadovoljstvo nalazio u duhovnim aktivnostima, primjerice u tome da poučava druge o Bogu i njegovom naumu s ljudima (Ivan 4:34).

Kralj Salamun priuštio si je razne užitke kako bi vidio mogu li ga oni istinski usrećiti. “Baci se na naslade i uživanje lijepih stvari”, rekao je sam sebi. Taj je bogati kralj bez ustezanja kušao mnoge užitke. No kako se nakon toga osjećao? “I to se pokaza ispraznošću” (Propovjednik 2:1, Grubišić).

Ljudi koji u životu samo teže za užicima obično se osjećaju prazno i nezadovoljno. Ustvari, istraživanja pokazuju da je prepuštanje užicima daleko manje važno za sreću nego smisleni rad, bavljenje duhovnim aktivnostima i druženje s obitelji.

Sretni ljudi nisu sebični. Naprotiv, oni su obično velikodušni i pokazuju zanimanje za druge. “Više je sreće u davanju nego u primanju”, rekao je Isus (Djela apostolska 20:35). To se može odnositi na pružanje materijalne pomoći, ali i na to da nesebično trošimo svoje vrijeme i snagu za druge, što može biti još vrednije, naročito u obiteljskom krugu. Muževi i žene trebaju zajedno provoditi vrijeme kako bi imali stabilan i sretan brak. Roditelji trebaju provoditi dosta vremena sa svojom djecom, razgovarati s njima, pokazivati im ljubav i poučavati ih. Obitelji koje tako postupaju imaju skladan i sretan obiteljski život.

S druge strane, jeste li zahvalni kad drugi nesebično troše na vas svoje vrijeme, snagu ili bilo što drugo? (Kološanima 3:15). Pokazivanje zahvalnosti može znatno poboljšati naše odnose s drugim ljudima, a i nas same učiniti puno sretnijima. Kad vam netko pokaže iskrenu zahvalnost, ne raduje li to vaše srce?

Pokazivanje zahvalnosti ujedno nam pomaže da budemo svjesni svega dobra što nam se u životu događa. U eksperimentu koji je jedna psihologinja provela na Kalifornijskom sveučilištu u Riversideu (SAD) ispitanici su trebali voditi dnevnik u koji su zapisivali za što su sve u životu zahvalni. Nimalo ne iznenađuje da su u roku od šest tjedana ispitanici postali znatno zadovoljniji svojim životom.

Što učimo iz toga? Bez obzira na okolnosti u kojima se nalazite, usredotočite se na ono što je lijepo i pozitivno u vašem životu. Ustvari, i Biblija vas potiče na to. Ona kaže: “Uvijek se radujte. U vezi sa svime zahvaljujte” (1. Solunjanima  5:16, 18). Naravno, da bismo to postigli, moramo se svjesno truditi da razmišljamo o svemu dobrom što nam se događa u životu. Zašto to ne bi bio i vaš cilj?

Ljudi trebaju ljubav od najranije mladosti pa sve do duboke starosti. Bez nje slabe i propadaju. No što je zapravo ljubav? Danas se izrazi “ljubav” i “voljeti” koriste u raznim kontekstima, no Biblija govori o ljubavi na posebno lijep način. Ona kaže: “Ljubav je dugotrpljiva i dobrohotna. Ljubav nije ljubomorna, ne hvali se, ne nadima se, ne ponaša se nepristojno, ne traži vlastite koristi, nije razdražljiva. Ne računa zlo. Ne raduje se nepravednosti, a raduje se istini. Sve podnosi, sve vjeruje, svemu se nada, sve trpi” (1. Korinćanima 13:4-8).

Prava je ljubav uistinu nesebična. Ona “ne traži vlastite koristi” — više joj je stalo do sreće drugih nego do vlastitih želja i interesa. Nažalost, danas ima sve manje takve ljubavi. Ustvari, u svom značajnom proročanstvu o svršetku ovog sustava stvari, odnosno zlog svijeta, Isus je rekao da će ‘ohladnjeti ljubav većine’ (Matej 24:3, 12; 2. Timoteju 3:1-5).

No to neće zauvijek biti tako jer takvo stanje vrijeđa Stvoritelja, koji je samo oličenje ljubavi! (1. Ivanova 4:8). Bog će uskoro ukloniti sa Zemlje sve ljude koji su pohlepni i puni mržnje, a sačuvat će na životu samo one koji se trude gajiti ranije opisanu nesebičnu ljubav. Zahvaljujući tome svi će ljudi živjeti u miru i sreći. Možemo biti sigurni u ispunjenje biblijskog obećanja: “Još malo i nestat će bezbožnika: mjesto ćeš njegovo tražiti, a njega više nema. Zemlju će posjedovati krotki, obilje mira oni će uživat” (Psalam 37:10, 11, St).

Zamislite kako bi bilo divno svaki dan uživati u obilju mira i sreće! Je li onda neobično što Biblija kaže: “Radujte se u nadi”? (Rimljanima 12:12). Želite li saznati nešto više o divnoj nadi koju Bog daje ljudima koji su mu poslušni? Ako želite, pročitajte sljedeći članak.