ROBERT HOOKE bio je čovjek kojeg su njegovi suvremenici smatrali “najinventivnijim čovjekom svih vremena”. Danas ga neki nazivaju engleskim Da Vincijem. * Hooke je rođen 1635, a 1662. postao je ravnatelj istraživačkog laboratorija londonskog Royal Societya, najstarije engleske akademije znanosti. Godine 1677. postao je tajnik te akademije. Umro je 1703. Unatoč ugledu koji je stekao svojim znanstvenim radom, danas se ne zna ni gdje mu je grob. Poznato je samo da je sahranjen negdje na sjeveru Londona.

U posljednjih nekoliko godina znanstvenici i povjesničari intenzivno rade na tome da vrate ugled tom “zaboravljenom geniju”, kako ga je nazvao biograf Stephen Inwood. Povodom 300. godišnjice Hookeove smrti Kraljevski opservatorij u Greenwichu priredio je 2003. izložbu na kojoj su predstavljeni neki od njegovih izvanrednih izuma i otkrića. Tko je bio Robert Hooke i zašto je tako dugo vremena bio gotovo potpuno zaboravljen?

Hooke je bio učen čovjek i izvanredan izumitelj. Između ostalog, izumio je kardanski zglob, koji se danas koristi kod motornih vozila, zaslon objektiva, koji regulira ulaz svjetlosti u objektiv mikroskopa, fotoaparata i filmskih kamera, te zateznu oprugu nemirnice sata. Postavio je osnovni zakon teorije elastičnosti, koji je po njemu nazvan Hookeov zakon. Njegova se jednadžba još i danas koristi za izračunavanje elastičnosti opruga. Hooke je konstruirao i zračnu pumpu za Roberta Boylea, uglednog britanskog fizičara i kemičara.

No jedan od Hookeovih najvećih izuma bio je složeni mikroskop s dvije leće, koji je kasnije izradio Christopher  Cock, ugledni londonski optičar. Nakon toga Hooke je pod mikroskopom promatrao komad pluta i otkrio niz šesterokutnih šupljina koje je nazvao cellulae (stanice). Taj je izraz kasnije prihvaćen kao naziv za osnovnu jedinicu u građi svih živih bića.

Godine 1665. Hooke je objavio djelo pod nazivom Micrographia, zbog kojeg je vrlo rano postao slavan. Micrographia je sadržavala precizne i vrlo lijepe crteže na kojima je Hooke prikazao život kukaca koje je promatrao pod mikroskopom. Najpoznatiji je njegov crtež buhe. Na ilustraciji veličine 30 puta 45 centimetara prikazao je kukaste pandžice, čekinje i oklop buhe. Mnogi imućni čitatelji tog vremena zaprepastili su se kad su saznali da ti sićušni kukci često žive na tijelu čovjeka. Priča se da su žene padale u nesvijest kad bi vidjele Hookeov crtež.

Nakon što je pod mikroskopom usporedio vrh šivaće igle s nekim šiljastim oblicima iz prirode, Hooke je napisao: “Pod mikroskopom možemo vidjeti stotine šiljastih tvorevina koje su tisućama puta oštrije” od šivaće igle. Kao primjer je naveo dlake, čekinje i pandžice kukaca te trnove, kukice i dlačice listova. Te “tvorevine koje možemo vidjeti u prirodi” svjedoče o svemoćnosti onoga koji ih je stvorio, zaključio je Hooke. Mikroskop je omogućio ljudima da “otkriju svijet u kojem se može vidjeti gotovo neshvatljiva složenost živih organizama”, piše Encyclopædia Britannica.

Hooke je prvi počeo istraživati fosile pod mikroskopom te je na temelju toga zaključio da su fosili zapravo ostaci davno izumrlih organizama. U Micrographiji je objavio i mnoga druga zanimljiva znanstvena zapažanja. Ustvari, Hookeov suvremenik, ugledni kroničar Samuel Pepys, nazvao je to djelo ‘najoriginalnijom knjigom koju je ikada pročitao’. Allan Chapman, povjesničar znanosti s Oksfordskog sveučilišta, rekao je da je Micrographia “jedno od djela koja su najviše i najtrajnije utjecala na moderni svijet”.

Nakon velikog požara koji je izbio u Londonu 1666. Hooke je imenovan za geodeta na kraljevom dvoru. Dok je  radio na obnovi Londona, blisko je surađivao sa svojim prijateljem Christopherom Wrenom, koji je također bio znanstvenik i kraljev geodet. Jedno od Hookeovih najpoznatijih djela svakako je londonski Monument, stup visok 62 metra koji je podignut u znak sjećanja na veliki požar. To je najviši samostojeći kameni stup na svijetu. Hooke ga je namjeravao koristiti za pokuse kojima bi ispitao svoje teorije o gravitaciji.

Premda se smatra da je zgradu Kraljevskog opservatorija u Greenwichu projektirao Christopher Wren, Hooke mu je u tome puno pomogao. Među Hookeova mnogobrojna graditeljska djela ubraja se i Montague House, zgrada u kojoj je prvobitno bio smješten British Museum.

Hooke je bio vrstan astronom i jedan od prvih znanstvenika koji su izradili reflektorski teleskop. On je svoj teleskop nazvao po škotskom matematičaru i astronomu Jamesu Gregoryu. Hooke je otkrio da se planet Jupiter okreće oko svoje osi, a njegovi su crteži Marsa dva stoljeća kasnije bili upotrijebljeni za izračunavanje brzine rotacije tog planeta.

Godine 1687. Isaac Newton objavio je svoje djelo Philosophiae Naturalis Principia Mathematica (Matematički principi filozofije prirode). U tom djelu, koje je objavljeno 22 godine nakon Hookeove Micrographije, Newton je opisao zakone gibanja, uključujući i zakon gravitacije. No povjesničar Allan Chapman kaže da je Hooke “mnoge elemente teorije gravitacije otkrio prije Newtona”. Newtonova istraživanja o prirodi svjetlosti također su bila potaknuta Hookeovim otkrićima.

Nažalost, sporovi oko optike i gravitacije pokvarili su odnose između ta dva znanstvenika. Newton je iz svog djela Principia Mathematica uklonio sve osvrte na Hookeov rad. Prema riječima jednog stručnjaka, Newton je čak htio uništiti sve pisane dokumente koji svjedoče o Hookeovom doprinosu znanosti. Ubrzo nakon što je Newton došao na čelo Royal Societya nestali su i Hookeovi optički instrumenti, od kojih su mnogi bili ručne izrade, te nekoliko njegovih djela i jedini autentični portret. Tako je u narednih dvjesto godina Hookeovo djelo gotovo potpuno palo u zaborav.

Ironično je da je upravo u pismu Hookeu, koje je napisao 5. veljače 1675, Newton izrekao svoje čuvene riječi: “Ako sam i vidio dalje od drugih, to je zato što sam stajao na ramenima divova.” Kao arhitekt, astronom, istraživač, izumitelj i geodet, Robert Hooke uistinu je bio intelektualni div svoga vremena.