Pogled u svijet
▪ “Duboka mora daleko su najveća staništa na planetu. Ujedno su i jedna od najsurovijih mjesta za život (...). Ipak, kamo god pogledamo, nailazimo na život, a ponekad je nevjerojatno koliko sve vrvi životom” (NEW SCIENTIST, VELIKA BRITANIJA)
▪ Rješavajući nedavno jedan presedan, sudac saveznog suda u Harrisburgu, u američkoj državi Pennsylvaniji, odlučio je da je “u državnim školama neustavno podučavati [inteligentno stvaranje] kao alternativu evoluciji na satovima znanosti” (NEW YORK TIMES, SAD)
▪ Jedna anketa koja je bila provedena 2005. pokazala je da “51 posto Amerikanaca ne vjeruje u teoriju evolucije” (NEW YORK TIMES, SAD)
▪ Harriet, divovska kornjača s Galapagosa teška 150 kilograma, koja živi u zoološkom vrtu australskog grada Brisbanea, stara je 175 godina i, “koliko je poznato, najstarija je živuća životinja na svijetu” (AUSTRALIAN BROADCASTING CORPORATION)
▪ Švicarski znanstvenici otkrili su kako se neke sorte kukuruza brane od kukuruzne zlatice. Te sorte ispuštaju određene mirise u tlo, koji privlače sićušne gliste koje ubijaju ličinke zlatice (DIE WELT, NJEMAČKA)
Fotografirana divovska lignja
Blizu južnog japanskog otočja Bonina znanstvenici su prvi put u prirodi fotografirali živu divovsku lignju. Za udice su zakačili male lignje i meso račića, a iznad njih postavili kamere. Procjenjuje se da je divovska lignja, koja je snimljena na dubini od približno 900 metara, dugačka 8 metara.
‘Dinosauri su jeli travu’
“Znanstvenike je jako iznenadilo” otkriće da su “dinosauri jeli travu”, stoji u izvještaju Associated Pressa. Do tog otkrića došlo se analizom fosilizirane balege jednog sauropoda koja je pronađena u Indiji. Zašto je to bilo iznenađenje? Zato što se smatralo da “trave nisu postojale još dugo nakon što su dinosauri izumrli”, stoji u izvještaju. Također se vjerovalo da sauropodi “nisu imali zube kakvi su im trebali da bi mogli samljeti grube vlati trave”. Paleobotaničarka Caroline Stromberg, voditeljica tima koji je došao do otkrića, kaže: “Većina ljudi ne bi mogla zamisliti da su [sauropodi] jeli travu.”
Kako pčele lete?
Ponekad se u šali zna reći da su inženjeri dokazali da pčele ne mogu letjeti. Naime, čini se da tako “teški” kukci svojim kratkim krilima nisu sposobni proizvesti dovoljno jak potisak da se uzdignu. Da bi otkrili tajnu tih kukaca, inženjeri su “brzinom od 6 000 sličica u sekundi snimali pčele dok lebde u zraku”, piše New Scientist. Njihova tehnika letenja proglašena je “neobičnom”. “Krilca zamahuju unatrag u luku od 90 stupnjeva, a u povratku se još i preokrenu — i tako 230 puta u sekundi. (...) Ona su poput propelera kojem se i krilca mogu zakretati”, objasnio je član istraživačkog tima. Njihova otkrića mogla bi pomoći inženjerima da redizajniraju propelere i naprave avione boljih manevarskih sposobnosti.
Miševi pjevači
“Miševi mogu pjevati, a (...) njihove pjesme upućene potencijalnim partnerima gotovo su jednako kompleksne kao i ptičji pjev”, izvještava New Scientist. Frekvencije mišjih pjesama nalaze se u ultrazvučnom području, odnosno toliko su visoke da ih ljudsko uho ne može čuti, pa je to vjerojatno razlog zašto do ovog otkrića nije došlo ranije. Istraživači u St. Louisu, u američkoj državi Missouriju, otkrili su da se pjesme mužjaka “sastoje od muzičkih fraza i motiva, što znači da udovoljavaju definiciji ‘pjesme’”. To miševe svrstava u “klub” povlaštenih. Drugi sisavci za koje se zna da pjevaju jesu kitovi, delfini, neke vrste šišmiša i, naravno, ljudi.