Zašto vjerujemo u Stvoritelja

POKRENI

Mnogi stručnjaci iz raznih područja znanosti smatraju da je sve što vidimo u prirodi nastalo planski i s određenom svrhom. Oni smatraju kako je nerazumno vjerovati da su iznimno složeni oblici života na Zemlji nastali pukim slučajem. Stoga mnogi znanstvenici i istraživači vjeruju u postojanje Stvoritelja.

Neki od njih postali su Jehovini svjedoci. Oni su uvjereni da je Bog o kojem govori Biblija stvorio čitav svemir. Kako su došli do tog zaključka? Časopis Probudite se! zamolio je neke od njih da objasne svoja gledišta. Vjerujemo da će vam njihove izjave biti zanimljive. *

‘Nepojmljiva složenost živih organizama’

▪ WOLF-EKKEHARD LÖNNIG

OSOBNI PODACI: Već se 28 godina bavi istraživanjem genetskih mutacija biljaka. Od toga 21 godinu radi u Zavodu za istraživanje uzgoja biljaka na Institutu Max Planck u Kölnu (Njemačka). Osim toga, gotovo trideset godina služi kao starješina u kršćanskoj skupštini Jehovinih svjedoka.

Na temelju eksperimentalnog rada na području genetike te proučavanja fiziologije i morfologije živih organizama shvatio sam da su oni nepojmljivo složeni. Bavljenje tim znanstvenim disciplinama pomoglo mi je da steknem snažno uvjerenje u to da je sve oblike života, pa čak i one najjednostavnije, moralo stvoriti neko razumno biće.

Znanstvenici su itekako svjesni složenosti živih organizama. No ta se fascinantna činjenica obično navodi u kontekstu koji podupire evoluciju. Ja, međutim, smatram da argumenti protiv biblijskog izvještaja o stvaranju padaju u vodu kad se pomno znanstveno istraže. Već desetljećima istražujem takve argumente. Nakon dugog i temeljitog proučavanja živih organizama te istraživanja fizikalnih zakona koji vladaju svemirom i koji su tako savršeno usklađeni da omogućavaju postojanje života na Zemlji, ne mogu a da ne vjerujem u Stvoritelja.

‘Sve što vidim ima neki uzrok’

▪ BYRON LEON MEADOWS

OSOBNI PODACI: Živi u Sjedinjenim Državama i radi u američkoj Nacionalnoj upravi za aeronautiku i svemirska istraživanja (NASA) kao stručnjak za lasersku fiziku. Trenutno se bavi razvojem tehnologije koja bi omogućila bolje praćenje klimatskih promjena, vremenskih prilika i drugih prirodnih pojava na Zemlji. Ujedno služi kao starješina u skupštini Jehovinih svjedoka u Kilmarnocku (Virginia, SAD).

U svojim istraživanjima često primjenjujem fizikalne zakone. Nastojim shvatiti kako i zašto dolazi do određenih pojava. Područje znanosti kojim se bavim pruža mi jasne dokaze da sve što vidim oko sebe mora imati neki uzrok. Vjerujem da je sa znanstvenog stajališta razumno prihvatiti gledište da je Bog prauzrok svega što postoji u prirodi. Prirodni su zakoni toliko pouzdani da naprosto moram vjerovati kako postoji netko tko ih je postavio i tako precizno uskladio.

Ako je taj zaključak tako očit, zašto onda mnogi znanstvenici vjeruju u evoluciju? Je li možda stvar u tome da evolucionisti stvaraju zaključke prije nego što pomno ispitaju dokaze? U znanstvenim krugovima ima i takvih slučajeva. No čak i ako nešto vidimo svojim očima i uvjereni smo da nas oči ne varaju, to još uvijek ne znači da ćemo doći do ispravnog zaključka. Naprimjer, netko tko se bavi istraživanjem laserske fizike mogao bi zapaziti da se svjetlost često ponaša kao val te na temelju toga tvrditi da je svjetlost val sličan zvučnim valovima. No njegov zaključak ne bi bio potpuno ispravan jer postoje i drugi dokazi koji pokazuju da se svjetlost ponaša kao skupina čestica koje se nazivaju fotoni. Slično tome, oni koji tvrde da je evolucija znanstvena činjenica temelje svoje zaključke na nepotpunim podacima i dopuštaju da unaprijed stvoreni zaključci utječu na to kako ispituju dokaze.

Čudim se da itko može prihvatiti teoriju evolucije kao činjenicu kad se čak ni “stručnjaci” ne mogu složiti oko toga kako se ona navodno odvijala. Naprimjer, biste li smatrali matematiku egzaktnom znanošću kada bi neki stručnjaci tvrdili da je 2 plus 2 jednako 4, dok bi drugi govorili kako se vjeruje da je zbroj tih dvaju brojeva 3, ili možda 6? Ako znanost treba prihvaćati samo ono što se može ispitati, dokazati i ponovno izvesti, onda teorija po kojoj su se svi živi organizmi razvili od nekog zajedničkog pretka nije znanstvena činjenica.

“Materija ne može nastati ni iz čega”

▪ KENNETH LLOYD TANAKA

OSOBNI PODACI: Po zanimanju geolog, trenutno radi u američkom Državnom zavodu za geološka istraživanja u Flagstaffu (Arizona, SAD). Gotovo trideset godina bavi se znanstvenim istraživanjima iz raznih područja geologije, uključujući i planetarnu geologiju. Mnogi njegovi znanstveni radovi i geološke karte Marsa objavljeni su u uglednim znanstvenim časopisima. On je Jehovin svjedok koji oko 70 sati mjesečno posvećuje propovjedničkoj aktivnosti i potiče ljude na čitanje Biblije.

U školi sam učio da je život nastao evolucijom, no ja nisam mogao prihvatiti tvrdnju da je ogromna energija koja je bila potrebna za stvaranje svemira mogla nastati bez moćnog Stvoritelja. Materija ne može nastati ni iz čega. Osim toga, smatram da i sama Biblija sadrži snažne dokaze o postojanju Stvoritelja. U toj su knjizi zapisane mnoge znanstvene činjenice koje imaju veze s mojom strukom. Između ostalog, zapisano je da je Zemlja okrugla i da je ‘obješena ni na čemu’ (Job 26:7; Izaija 40:22). Biblija je te činjenice otkrila ljudima davno prije nego što su ih oni potvrdili svojim istraživanjima.

No razmislimo malo i o sebi samima. Obdareni smo raznim osjetilima, sviješću, razumom, sposobnošću komunikacije i osjećajima. Što je još važnije, sposobni smo osjetiti ljubav, biti zahvalni za nju i pokazivati je drugima. Teorija evolucije ne može objasniti kako su nastale te divne ljudske osobine.

S druge strane, trebamo se upitati: ‘Koliko su pouzdani i vjerodostojni podaci koji se navode kao potvrda za evoluciju?’ Geološki podaci su nepotpuni, složeni i zbunjujući. Evolucionisti nisu uspjeli dokazati ispravnost svojih teorija pomoću laboratorijskih eksperimenata i primjene znanstvenih metoda. Premda znanstvenici općenito imaju dobre metode istraživanja i prikupljanja podataka, njihovi sebični motivi često utječu na to kako tumače svoja otkrića. Kad su podaci neodređeni ili proturječni, znanstvenici znaju promicati vlastita gledišta. Na njih u znatnoj mjeri utječe i težnja za uspjehom te visoko mišljenje koje imaju o sebi samima.

Kao znanstvenik i čovjek koji se bavi istraživanjem Biblije, uvijek nastojim pronaći pravu istinu, koja je u skladu sa svim poznatim činjenicama i znanstvenim zapažanjima, kako bih najispravnije razumio ono što istražujem. Po mom mišljenju, najrazumnije je vjerovati u Stvoritelja.

“U stanici vlada savršeni red”

▪ PAULA KINCHELOE

OSOBNI PODACI: Nekoliko godina bavila se istraživanjima na području stanične i molekularne biologije i mikrobiologije. Trenutno radi na Sveučilištu Emory u Atlanti (Georgia, SAD). Osim toga, kao volonter poučava o Bibliji ljude koji govore ruski jezik.

Dok sam studirala molekularnu biologiju, pune četiri godine isključivo sam se bavila proučavanjem stanice i svih njenih dijelova. Što sam više učila o molekulama DNK i RNK, proteinima i metaboličkim procesima, to sam se više divila njihovoj složenosti, organiziranosti i preciznosti. Premda sam se zapanjila kad sam vidjela koliko je toga čovjek dosad otkrio o stanici, još sam se više zapanjila kad sam shvatila koliko toga tek trebamo otkriti. U stanici vlada savršeni red, i to je jedan od razloga zbog kojih vjerujem u Boga.

Proučavajući Bibliju otkrila sam tko je Stvoritelj svega što postoji. Saznala sam da je to Jehova Bog. Uvjerena sam da on nije samo inteligentni Tvorac nego i divan Otac pun ljubavi kojem je stalo do mene. Biblija objašnjava što je smisao života i pruža nam nadu u sretnu budućnost.

Mladi koji u školi uče o evoluciji možda ni sami ne znaju što da misle o svemu tome. Možda se osjećaju pomalo izgubljeno i nesigurno. Ako vjeruju u Boga, njihova se vjera nalazi na ispitu. No oni mogu ojačati svoju vjeru tako da istraže čudesan svijet žive i nežive prirode i trude se još bolje upoznati Stvoritelja i njegove osobine. Ja sam to učinila i došla sam do zaključka da je biblijski izvještaj o stvaranju točan i da nije u proturječju s dokazanim znanstvenim činjenicama.

‘Izvanredna jednostavnost prirodnih zakona’

▪ ENRIQUE HERNÁNDEZ-LEMUS

OSOBNI PODACI: Punovremeni propovjednik Jehovinih svjedoka i stručnjak za teoretsku fiziku. Radi na Meksičkom državnom sveučilištu i trenutno se bavi postavljanjem teorije koja bi u skladu s postojećim zakonima termodinamike objasnila pojavu koja se naziva gravotermička katastrofa (proces u razvoju zvijezda). Također istražuje složenost odsječaka molekule DNK.

Život je previše složen da bi mogao nastati slučajno. Uzmimo za primjer ogromnu količinu podataka sadržanih u molekuli DNK. Matematička vjerojatnost za slučajni nastanak samo jednog kromosoma iznosi manje od 1 naprema 9 bilijuna. Ta je vjerojatnost toliko mala da se takav razvoj događaja može smatrati nemogućim. Smatram kako je nerazumno vjerovati da su slijepe sile mogle stvoriti ne samo jedan kromosom nego i sve nevjerojatno složene žive organizme.

Osim toga, kad istražujem izuzetno složeno ponašanje materije, od mikroskopski sitnih čestica do ogromnih oblaka plinova i međuzvjezdane prašine, divim se izvanrednoj jednostavnosti zakona koji upravljaju njihovim kretanjem. Smatram da ti zakoni nisu samo djelo vrhunskog matematičara nego i izvanrednog umjetnika.

Ljudi se često iznenade kad im kažem da sam Jehovin svjedok. Ponekad me pitaju kako mogu vjerovati u Boga. Jasno mi je zašto tako reagiraju. Većina religija ne potiče vjernike da istraže svoja vjerovanja niti da traže dokaze za ono što ih se uči. No Biblija nas potiče da koristimo svoju “sposobnost prosuđivanja” (Priče Salamunove 3:21, NS). Na temelju svih dokaza o inteligentnom stvaranju u prirodi te dokaza koje sam pronašao u Bibliji čvrsto sam se uvjerio ne samo da Bog postoji nego i da sluša naše molitve.

^ odl. 3 Gledišta koja su znanstvenici iznijeli u ovom članku ne moraju se poklapati sa stavovima znanstvenih ustanova u kojima oni rade.

[Zahvala na stranici 22]

Slika Marsa u pozadini: USGS Astrogeology Research Program, http://astrogeology.usgs.gov

PROBUDITE SE!