PRIJE više od 40 godina počeo sam raditi kao brodograđevni projektant i pomorski strojar. Taj posao uključuje i projektiranje plovila različitih oblika i veličina te mehaničkih i drugih sustava koji pokreću brodove. Godine 1963, dok sam živio u Britanskoj Kolumbiji (Kanada), jedna Jehovina svjedokinja pokazala mi je da biblijska knjiga 1. Mojsijeva (ili Postanak) opisuje Noinu arku kao dugačku kutiju, odnosno sanduk. To me i začudilo i zainteresiralo, pa sam odlučio pobliže istražiti tu temu.

Prva knjiga Mojsijeva govori o tome kako je Bog odlučio sveopćim potopom očistiti Zemlju od zla. On je rekao Noi da izgradi arku kako bi od tog velikog potopa spasio sebe, svoju obitelj i glavne primjerke životinjskog svijeta. Bog je Noi rekao da arka treba biti dugačka 300 lakata, široka 50 lakata i visoka 30 lakata (1. Mojsijeva 6:15). To bi, prema opreznoj procjeni, značilo da je arka bila dugačka 134 metra, široka 22 metra te visoka 13 metara. * Stoga je njena bruto zapremnina iznosila skoro 40 000 kubnih metara, gotovo kao i kod luksuznog linijskog broda Titanica.

Arka je imala tri razine, odnosno palube, koje su pridonosile njenoj čvrstoći te su sačinjavale ukupno 8 900 kvadratnih metara korisne površine. Bila je načinjena od smolastog, dakle vodootpornog, drveta (možda čempresa), a iznutra i izvana bila je premazana smolom, te stoga posve nepropusna (1. Mojsijeva 6:14-16). Biblija ne govori kako je Noa pričvršćivao drvenu građu. Međutim, u njoj se još prije izvještaja o potopu spominju kovači koji su izrađivali oruđe od bakra i željeza (1. Mojsijeva 4:22). Osim toga, drveni klinovi se još i dan-danas koriste u gradnji nekih drvenih brodova.

Arka je unutra imala pregratke, imala je vrata sa strane te “cohar” visine jednog lakta. Hebrejska riječ cohar možda je označavala krov sa strehom, ispod koje su vjerojatno bili otvori za zrak i svjetlo. No u biblijskom se izvještaju ne spominje da je arka imala kobilicu, pramac, bilo kakva jedra, vesla ili kormila. Zapravo, ista hebrejska riječ koja se prevodi s “arka” upotrijebljena je i za smolom premazanu košaru u kojoj je mali Mojsije plutao Nilom (2. Mojsijeva 2:3, 10).

Dužina arke bila je šest puta veća od njene širine i deset puta veća od visine. Mnogi suvremeni brodovi imaju slične proporcije, premda u njihovom slučaju omjer dužine i širine ovisi o snazi koja je potrebna za kretanje kroz vodu. No arka je bila namijenjena samo za plutanje. Koliko je bila stabilna?

Način na koji se plovila ponašaju uslijed djelovanja vjetra i valova zove se pomorstvenost. Ona je također povezana s proporcijama plovila. Biblija kaže da je ogroman pljusak prouzročio opći potop, a ujedno spominje da je Bog kasnije prouzročio da puše vjetar (1. Mojsijeva 7:11, 12, 17-20; 8:1). Premda se u Bibliji ne spominje njihova snaga, vjerojatno su i vjetar i valovi bili jaki i promjenjivi kao što i  danas znaju biti. Što vjetar duže i jače puše, to su valovi viši i međusobno udaljeniji. Osim toga, snažne valove može izazvati i neka seizmička aktivnost.

Proporcije arke doprinijele su njenoj stabilnosti i tako smanjile mogućnost prevrtanja. Konstrukcija arke omogućavala joj je da podnese djelovanje sila koje su na uzburkanom moru mogle izazvati njeno posrtanje, odnosno ljuljanje po duljini (naprijed-natrag). Pretjerano posrtanje — kada svaki val podigne jedan kraj plovila, koji se zatim naglo spušta u more — prouzročilo bi velike neugodnosti i ljudima i životinjama u arci. Isto tako, posrtanje stvara snažne pritiske na plovilo. Njegova konstrukcija mora biti dovoljno jaka kako ne bi došlo do prevelikog savijanja na sredini kad veliki valovi u isto vrijeme podignu oba kraja plovila. S druge strane, kada veliki val podigne plovilo na njegovom središnjem dijelu, a krajevi ostanu visjeti u zraku, pramac ili krma mogu se nagnuti prema dolje. Bog je uputio Nou da za odnos dužine i visine upotrijebi omjer 10 naprema 1. Kasnije će brodograditelji tek na lošim iskustvima naučiti da navedeni omjer ublažava takva naprezanja plovila.

Budući da je arka imala oblik kutije, uzgon (sila koja brodu omogućuje da pluta) jednoliko je bio raspoređen po cijeloj dužini. Sigurno je i njena težina bila ujednačena. Noa se vjerojatno pobrinuo da teret — uključujući i životinje te zalihe hrane potrebne za razdoblje duže od godinu dana — bude ravnomjerno raspoređen. Pravilno raspoređenom masom smanjuje se dodatno opterećenje koje teret vrši na konstrukciju plovila. Sve u svemu, postojala su dva glavna činioca koja su omogućila da arka i njeni putnici uspješno prebrode opći potop — to su bili konstrukcija arke prema Jehovinim uputama te njegova zaštita. Bog se nesumnjivo pobrinuo da se arka zaustavi na sigurnom i prikladnom mjestu.

Temeljitim istraživanjem ove teme došao sam do zaključka da je biblijski izvještaj o Noinoj arci realan i u skladu sa suvremenim brodograditeljskim metodama. Naravno, mnoge se pojedinosti o arci i potopu ne spominju u 1. Mojsijevoj. Nadam se da ću jednog dana nakon uskrsnuća upoznati Nou ovdje na Zemlji, upravo među ljudima i životinjama koji svoje postojanje duguju arci koju je tako dugo i zdušno gradio (Djela apostolska 24:15; Hebrejima 11:7). Mislim da ću se njemu i njegovoj obitelji najprije zahvaliti. A zatim ću ga preplaviti pitanjima! (Prilog suradnika.)