▪ Za godinu i tri mjeseca na ulicama Ciudad de Mexica pronađeno je 82 novorođene djece, od koje je 27 bilo mrtvo (EL UNIVERSAL, MEKSIKO)

▪ Istraživanjem spilja u dva nacionalna parka u Kaliforniji otkriveno je 27 novih životinjskih vrsta. “To samo pokazuje kako slabo poznajemo svijet oko sebe”, kaže Joel Despain, speleolog iz američke Državne službe za nacionalne parkove (SMITHSONIAN, SAD)

▪ Dvadeset posto svjetskog stanovništva nema pitku vodu. Četrdeset posto stanovništva nema ni najosnovnije sanitarne uvjete (MILENIO, MEKSIKO)

▪ U Nacionalnom parku Serengeti krivolovci godišnje ubiju između 20 000 i 30 000 životinja (THE DAILY NEWS, TANZANIJA)

▪ Istraživanja koja su provedena među srednjoškolcima u Barceloni pokazala su da svaki treći 16-godišnjak redovito puši marihuanu ili hašiš (LA VANGUARDIA, ŠPANJOLSKA)

Mikrobiolozi sa Sveučilišta u Arizoni proveli su istraživanje u nekoliko američkih gradova kako bi ispitali koliko su uredski prostori zagađeni bakterijama. Prema rezultatima njihovog istraživanja, “pet najzagađenijih površina bile su (redom): telefoni, pisaći stolovi, ručice slavina, ručice na vratima mikrovalnih pećnica i kompjuterske tastature”, piše list Globe and Mail. U izvještaju se kaže da “na pisaćem stolu prosječno ima 100 puta više bakterija nego na kuhinjskom stolu i 400 puta više nego na zahodskoj dasci”.

Filipine se smatra jedinom kršćanskom zemljom u Aziji. Međutim, biskup Efraim Tendero iz Filipinskog vijeća evangeličkih crkava kaže: “Većina nas kršćani su samo na riječima, no ne i na djelu.” List Manila Bulletin navodi da su za to djelomično krivi crkveni vođe, koji “ne pomažu ljudima da upoznaju i cijene Bibliju”. Osim toga, u izvještaju se navodi kako neki svećenici u svojim propovijedima više govore o politici nego o Bibliji.

“Pavijani i hijene sve češće napadaju stanovnike manjih naselja u sušom poharanoj Somaliji”, piše nairobijski list The East African. U jednom sukobu koji je izbio zbog vode nekoliko je pavijana smrtno stradalo, a neki su stočari bili ozlijeđeni. Primijećeno je da skupine pavijana stoje na “glavnim cestovnim križanjima i mostovima” te napadaju kamione koji voze voće i povrće na obližnje tržnice. “Često ih se može vidjeti kako bježe s čitavim grozdovima banana ili [velikim] lubenicama”, dodaju novine.

Gust pomorski promet može utjecati na priobalnu klimu, izvještava njemački list Kölner Stadt-Anzeiger. Istraživači iz Meteorološkog zavoda Instituta Max Planck u Hamburgu bavili su se istraživanjem oblaka nad kanalom La Manche. Ustanovili su da u priobalnom području oblaci postaju sve rjeđi, dok na moru postaju sve gušći. Znanstvenici su zaključili da se to događa zato što brodski motori zagađuju zrak ispušnim plinovima. Oni smatraju da čestice čađe koje brodovi ispuštaju u atmosferu djeluju kao kondenzacijske jezgre i tako doprinose stvaranju sitnih kapljica vode od kojih nastaju oblaci. “U posljednjih 50 godina potrošnja goriva u pomorskom prometu povećala se za više od četiri puta”, pišu novine.