ZAMISLITE da imate zakazan liječnički pregled i krenuli ste od kuće dovoljno rano da stignete na vrijeme. Međutim, niste očekivali da ćete upasti u prometnu gužvu. Dok minute polako prolaze, a vaš se automobil gotovo ne miče s mjesta, postajete sve napetiji. Na kraju ipak nekako stignete k liječniku, ali pola sata prekasno.

Jedan od problema koji najviše frustriraju stanovnike velikih gradova jesu prometne gužve, i to naročito kolone automobila koje zakrčuju ulice i zagađuju zrak. Nažalost, taj problem s kojim se svakodnevno suočavaju milijuni ljudi očito neće tako brzo nestati.

Govoreći o situaciji u Sjedinjenim Državama, Teksaški zavod za promet je izvijestio: “Gužve su postale učestalije u svim gradovima, od onih najvećih pa sve do sasvim malih.” U izvještaju se dodaje da vlasti naprosto nisu u stanju ponuditi odgovarajuća rješenja kojima bi se zadovoljilo potrebe sve većeg broja sudionika u gradskom prometu. Situacija je slična i u drugim dijelovima svijeta. U Kini je na jednoj prometnici nedavno nastala kolona duga 100 kilometara u kojoj se našlo nekoliko tisuća vozila. Policiji je trebalo nekoliko dana da normalizira stanje na toj prometnici. U Ciudad de Mexicu vozaču automobila ponekad treba više od četiri sata da bi prešao 20 kilometara vozeći se kroz središte grada. To je više nego što bi prosječnom pješaku trebalo da pješice prevali tu udaljenost.

Nije teško zaključiti zašto su gradske prometnice toliko zakrčene. Gradovi se neprestano šire i danas u njima živi otprilike polovica svjetskog stanovništva. Kako rastu gradovi, tako raste i broj vozila. Govoreći o tom problemu, jedan je novinar napisao: “U gradovima živi jako mnogo ljudi koji imaju jako mnogo automobila i svi se oni žele voziti na istom skučenom prostoru.”

Budući da ljudi sve više ovise o automobilima, gradovi se suočavaju s neprestanim porastom broja vozila. Naprimjer, Los Angeles, u kojem živi oko četiri milijuna ljudi, danas ima više automobila nego stanovnika! Drugi gradovi možda nemaju takav omjer automobila i stanovnika, no većina njih teško izlazi na kraj s neprestanim porastom broja vozila. “Gradovi nisu stvoreni za automobile”, kaže Carlos Guzmán, predsjednik madridskog urbanističkog vijeća. Najveći problemi javljaju se u starim gradovima koji imaju vrlo uske ulice, no čak i u suvremenim metropolama koje imaju široke ulice često dolazi do prometnih gužvi, i to naročito u vrijeme najintenzivnijeg prometa u ranim jutarnjim i poslijepodnevnim satima. “U velikim gradovima promet je zakrčen gotovo cijeli dan, a gužve postaju sve veće”, kaže dr. Jean-Paul Rodrigue u svom izvještaju “Problemi gradskog prijevoza”.

Budući da prodaja automobila raste mnogo brže nego što države stignu graditi nove ceste, nagli porast broja vozila može stvoriti probleme čak i na najboljim cestovnim mrežama. “Dugoročno gledano, gradnjom novih cesta ili proširenjem postojećih neće se smanjiti intenzitet prometa u vrijeme najvećih gužvi”, piše u knjizi Stuck in Traffic—Coping With Peak-Hour Traffic Congestion.

 U mnogim gradovima ima premalo parkirališta, što također doprinosi stvaranju gužve. U prometu uvijek ima mnogo vozača koji kruže ulicama samo zato što traže slobodno mjesto za parkiranje. Procjenjuje se da zbog zagađenosti zraka koju uzrokuju motorna vozila svake godine umre oko 400 000 ljudi, i to uglavnom u gradovima. Prema jednom izvještaju, u Milanu je zrak toliko zagađen da je provesti cijeli dan na ulici i udisati taj zrak jednako štetno kao i popušiti 15 cigareta.

Dodatni problem je to što vozači koji se nađu u prometnoj gužvi gube mnogo vremena i izloženi su velikom stresu. Emocionalnu štetu je teško izračunati, no materijalna se šteta može izraziti u brojkama. Jedno istraživanje koje je provedeno u Sjedinjenim Državama pokazalo je da materijalna šteta koju uzrokuju prometne gužve u 75 najvećih američkih gradova iznosi oko 70 milijardi dolara godišnje. Može li se išta poduzeti kako bi se ublažio taj problem?

Neki gradovi već su poduzeli drastične mjere. U Singapuru, jednom od gradova s najvećim brojem automobila po glavi stanovnika, točno je propisano koliko automobila svatko može kupiti. U mnogim starim gradovima, među kojima su i neki talijanski gradovi, tijekom većeg dijela dana zabranjena je vožnja automobilom kroz središte grada.

U drugim se gradovima prometne gužve nastoje smanjiti tako što se naplaćuje vožnja automobilom u središtu grada. U Londonu su uvođenjem takvih mjera prometne gužve smanjene za 30 posto, a izgleda da se i u nekim drugim gradovima razmišlja o uvođenju sličnih mjera. S druge strane, u gradovima poput Ciudad de Mexica ulaz automobilom u središte grada dozvoljen je samo određenim danima, ovisno o registracijskom broju vozila.

U nekim gradovima vlasti ulažu mnogo novca u modernizaciju javnog prijevoza, obnovu gradskih prometnica i gradnju obilaznica. Uvode se i kompjuterski sustavi pomoću kojih se upravlja semaforima i obavještava policiju na kojim mjestima treba što prije otkloniti zastoj uzrokovan prometnom nesrećom. Na nekim prometnicama postoje i trake koje su rezervirane samo za autobuse te trake na kojima se mijenja smjer kretanja vozila ovisno o stanju u prometu, čime se smanjuju gužve. No uspjeh svih tih mjera uvelike ovisi o suradnji građana.

Isus Krist nam je rekao: “Činite drugima ono što biste htjeli da drugi čine vama” (Matej 7:12, Novi zavjet, International Bible Society, internetsko izdanje na hrvatskom). Primjenom tog mudrog savjeta mogli bi se smanjiti neki od najgorih problema u prometu. S druge strane, ako svatko misli samo na sebe i na ono što njemu najviše odgovara, čak i najbolji planovi mogu propasti. Navest ćemo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da se lakše nosite s prometnim gužvama u svom gradu.

Ako se radi o kraćim udaljenostima, možda bi bilo najbolje da idete pješice ili biciklom. To će vam u većini slučajeva omogućiti da brže i lakše stignete do cilja, a i da učinite nešto korisno za svoje zdravlje. Ako se radi o većim udaljenostima, možda bi bilo najbolje koristiti sredstva javnog prijevoza. Mnogi gradovi trude se poboljšati kvalitetu usluga u autobusnom i željezničkom prometu te podzemnoj željeznici kako bi potaknuli građane da se što manje voze osobnim vozilima. Putovanje javnim prijevozom može biti i jeftinije. Čak i ako se dio puta vozite automobilom, za dolazak u samo središte grada mogli biste koristiti javni prijevoz.

Ako se morate voziti automobilom, razmislite o tome možete li se dogovoriti s više osoba da zajedno putujete jednim automobilom. To je jedan od najboljih načina da se smanji gužve u vrijeme najvećeg prometa. U Sjedinjenim Državama 88 posto ljudi koji svakodnevno putuju u grad na posao vozi se osobnim automobilom, a u oko dvije trećine slučajeva voze se sasvim  sami. Kada bi se više građana dogovaralo s drugima da zajedno putuju na posao, “to bi moglo uvelike smanjiti zastoje i gužve u vrijeme najvećeg prometa”, piše u knjizi Stuck in Traffic. Osim toga, u mnogim su gradovima brze trake na cestama rezervirane samo za automobile u kojima se voze dvije ili više osoba. Automobilima u kojima se vozi samo jedna osoba zabranjena je vožnja tim trakama.

Ako možete birati kada ćete ići u grad, nastojte izbjegavati vrijeme najveće prometne gužve. Time ćete olakšati putovanje i sebi i drugim vozačima. Ako se parkirate na odgovarajućem mjestu, vaš automobil neće smetati drugim vozačima i tako stvarati gužvu na cesti. Naravno, čak i ako poduzmete sve što možete kako biste izbjegli probleme, to još uvijek nije jamstvo da nećete upasti u gužvu. Kad vam se to dogodi, ispravan stav uvelike će vam pomoći da se manje uzrujavate. (Vidi popratni okvir.)

Ako živite u velikom gradu, morate se pomiriti s time da će prometne gužve i dalje biti dio vaše svakodnevice. No ako sami učinite sve što možete kako biste doprinijeli rješavanju tog problema te pokazujete ljubaznost i strpljivost u ophođenju s drugim vozačima, ipak ćete lakše podnositi prometne gužve.