Pogled u svijet
▪ Komunikaciju između roditelja i djece otežava “to što je u kući cijeli dan uključen televizor, što članovi obitelji sve rjeđe zajedno jedu, pa čak i to što se djeca voze u kolicima u kojima su okrenuta prema naprijed”. Jedna od posljedica takve loše komunikacije jest to što djeca koja krenu u školu “pribjegavaju izljevima gnjeva” kad ne znaju izraziti svoje misli i osjećaje (THE INDEPENDENT, VELIKA BRITANIJA)
▪ U Španjolskoj se 23 posto djece rađa u izvanbračnim vezama. U Francuskoj taj broj iznosi 43 posto, u Danskoj 45 posto, a u Švedskoj 55 posto (INSTITUTO DE POLÍTICA FAMILIAR, ŠPANJOLSKA)
▪ Trećina Britanaca noću spava manje od pet sati, zbog čega često imaju “slabu koncentraciju, probleme s pamćenjem [i] nagle promjene raspoloženja”. Kod ljudi koji premalo spavaju ujedno postoji veća “opasnost od gojaznosti, dijabetesa, depresije, razvoda i teških prometnih nesreća” (THE INDEPENDENT, VELIKA BRITANIJA)
Nasilje “iz čiste dosade”
“Sve se češće događa da maloljetnici nekoga tuku i ponižavaju te snimaju to videokamerom na svom mobitelu”, pišu španjolske novine El País. Neke žrtve budu tako teško pretučene da se nikad više ne oporave. Zašto mladi čine takva nedjela? “Ne čine to zato da bi nekoga okrali niti zbog rasizma, a niti zato što pripadaju nekoj bandi. Oni to čine iz čiste dosade, što je uistinu strašna novost”, objašnjava časopis XL. “Nekad su pijani, a nekad i sasvim trijezni”, kaže psiholog Vicente Garrido, stručnjak za kriminologiju. “No većina njih uopće se ne kaje za to što rade.”
Slabo zanimanje za istraživanje tropskih bolesti
Većina tropskih bolesti vrlo je slabo istražena. Što je razlog tome? ‘Žalosno je da farmaceutska industrija ne traži nove lijekove protiv tih bolesti’, kaže Michael Ferguson, molekularni biolog sa Sveučilišta u Dundeeju (Škotska). Farmaceutskim tvrtkama ne isplati se ulagati u takva istraživanja jer ne bi mogle vratiti uloženi novac. One radije proizvode lijekove koji će im donijeti veliku zaradu, kao što su lijekovi za ublažavanje tegoba Alzheimerove bolesti ili preparati protiv gojaznosti i impotencije. U međuvremenu stručnjaci procjenjuju da “u svijetu svake godine oko milijun ljudi umre od malarije, bolesti za koju još uvijek nema pouzdanog lijeka”, piše časopis New Scientist.
Mali potrošači
Prema podacima rimskog Sveučilišta La Sapienza, mala djeca već s tri godine razlikuju marke proizvoda koji se nude na tržištu, a s osam godina postaju pravi potrošači. Televizijske reklame imaju važnu ulogu u njihovom životu. Pod utjecajem reklama djeca postaju mali “diktatori” koji traže od svojih roditelja da im kupuju točno određene proizvode, piše La Repubblica. “No postoji opasnost” da djeca “počnu živjeti u nekom nestvarnom svijetu u kojem će sve što se nudi (i kupuje) smatrati neophodnim za život”, pišu novine.
“Trudna” lutka
U porodiljstvu je uvijek bilo uobičajeno da medicinsko osoblje uči na živim pacijenticama. No Associated Press izvještava kako se danas ‘sve više koristi simulator porođaja’, lutka nazvana Noelle. Toj se “trudnoj” lutki može mjeriti puls i otvorenost grlića maternice. Osim toga, lutka se može tako programirati da se pri porođaju pojave razne komplikacije, da porođaj bude relativno brz ili da trudovi dugo traju. “Dijete” koje Noelle rodi može biti zdrave ružičaste boje ili bolesno plavo, što je znak da je ostalo bez kisika. Zašto je dobro učiti na lutki? “Bolje je napraviti grešku na robotu vrijednom 20 000 dolara nego na živoj pacijentici”, objašnjava se u izvještaju.