NA ZAPADNOJ obali Australije, oko 650 kilometara sjeverno od grada Pertha, nalazi se prostrani i plitki zaljev Shark. Godine 1629. nizozemski istraživač Francois Pelsaert nazvao ga je “ukletom pustoši u kojoj nema nikakvog zelenila ni trave”. Ljudi koji su kasnije posjetili taj zaljev stekli su sličan dojam te su pojedine njegove dijelove nazvali imenima kao što su Hopeless Reach (što bi u prijevodu značilo “zavala beznađa”), Useless Inlet (“beskorisna uvala”) i Disappointment Loop (“prsten razočaranja”).

No u današnje vrijeme u zaljev Shark svake godine dođe preko 120 000 posjetitelja. Godine 1991. to je područje zbog svojih iznimnih prirodnih ljepota stavljeno na Popis svjetske baštine. *

Da je Pelsaert zavirio ispod površine mora, sigurno bi pronašao travu jer se u zaljevu Shark nalaze najveća i najraznolikija polja morske trave na svijetu. Njihova ukupna površina iznosi oko 4 000 kvadratnih kilometara. Jedno takvo područje, nazvano Wooramel Seagrass Bank, dugačko je 130 kilometara i proteže se duž istočnog dijela zaljeva.

Među morskim travama, koje su zapravo biljke cvjetnice, živi mnoštvo različitih morskih organizama. U tom travnatom domu žive mlade kozice, sitne ribe i bezbroj drugih stvorenja. Na poljima morske trave hrani se i živi oko 10 000 dugonga, koji se još zovu moronji ili morske krave. Ti pitomi i radoznali sisavci, koji mogu biti teški i do 400 kilograma, mirno pasu na izdašnim morskim pašnjacima u skupinama koje ponekad broje i preko 100 životinja. Pretpostavlja se da u vodama sjeverne Australije, od zaljeva Shark na zapadu do zaljeva Moreton na istoku, danas živi većina svih dugonga na svijetu. *

U zaljevu ima mnogo morskih pasa, po kojima je i dobio ime Shark Bay (što znači “zaljev morskih pasa”). Ovdje živi više od deset vrsta  morskih pasa, u koje se ubrajaju opasan pas tigar te ogromna, ali bezopasna kitopsina, najveća riba na svijetu. Osim morskih pasa, u zaljevu Shark žive i dupini, što jasno pokazuje da su u zabludi oni koji govore da u vodama u kojima ima dupina nema morskih pasa. Ustvari, istraživači su otkrili da oko 70 posto dupina koji žive u zaljevu Shark ima na sebi ožiljke od ugriza morskih pasa. Raznovrsnosti životinjskog svijeta u zaljevu Shark doprinose i tisuće grbavih kitova, koji se ovdje odmaraju za vrijeme godišnje seobe u južne krajeve, te otprilike isto toliko kornjača koje svake godine polažu jaja na ovdašnjim plažama.

Za razliku od drugih dijelova zaljeva Shark, podmorje uvale Hamelin, koja se nalazi na krajnjem jugu zaljeva, izgleda pusto i beživotno. Zbog velikog isparavanja u njenim je toplim plićacima more dvaput slanije nego u drugim dijelovima zaljeva. Blizu obale mogu se vidjeti tvorevine koje izgledaju kao obično sivo kamenje. No ako ih malo pažljivije pogledate, vidjet ćete da se ne radi o kamenju. To su zapravo stromatoliti, sedimentne naslage u čijem stvaranju sudjeluju cijanobakterije, ili modrozelene alge. Na jednom kvadratnom metru živi čak tri milijarde tih jednostaničnih mikroorganizama!

Ti marljivi sitni organizmi miješaju svoju ljepljivu sluz s tvarima koje izlučuju iz morske vode i tako proizvode “građevni materijal” koji u slojevima nanose na svoj dom što nalikuje kamenu. Taj se proces odvija izuzetno sporo. Ponekad je potrebno 1 000 godina da stromatolit naraste do visine od tridesetak centimetara!

U uvali Hamelin mogu se naći najveći i najraznolikiji morski stromatoliti na svijetu. To je ujedno i jedno od posljednjih mjesta na svijetu gdje su se stromatoliti uspjeli održati.

Mnogi turisti posjećuju zaljev Shark da bi vidjeli dobre dupine koji plivaju u plićaku na plaži Monkey Mia, na vrhu poluotoka Denhama. To je jedno od nekoliko mjesta na svijetu na kojima dupini redovito dolaze do obale i uspostavljaju kontakt s ljudima. Nitko ne može sa sigurnošću reći kada je to druženje započelo.

Neki kažu da su u 1950-ima dupini znali loviti ribu tako da nekoliko njih zajedno satjera jato riba u plićak — što se može vidjeti još i danas. Ljudi su možda iskoristili tu priliku da hrane dupine i sprijatelje se s njima. Godine 1964. neka žena koja je lovila ribu nedaleko od plaže Monkey Mia bacila je ribu jednom dupinu  koji je razigrano kružio oko njenog čamca. Taj dupin, kojeg su ljudi nazvali Charlie, vratio se iduće večeri i tada uzeo ribu iz njene ruke. Charlie je ubrzo počeo dolaziti sa svojim prijateljima.

Otada već tri generacije dupina zabavljaju milijune oduševljenih posjetitelja. Dupini oduševljavaju i prirodoslovce. Dosad se preko 100 prirodoslovaca iz raznih zemalja bavilo istraživanjem dupina iz zaljeva Shark. Tako su oni postali najbolje istraženi dupini na svijetu.

U današnje vrijeme dupini gotovo svako jutro dolaze na plažu Monkey Mia, a sa sobom često vode i svoje mlade. Mnogobrojni posjetitelji uzbuđeno iščekuju njihov dolazak, no samo ih nekoliko njih može hraniti. Zašto? Zato što čuvari tog zaštićenog područja paze da dupini ne postanu ovisni o hrani koju im daju ljudi. No svi prisutni mogu gledati kako se dupini hrane. “Kad bi bar ljudi imali tako divan odnos sa svim stvorenjima na Zemlji!” uzbuđeno je rekla jedna žena.

Biblija pokazuje da ljudi imaju takve želje zbog toga što je Božji prvobitni naum bio da oni vladaju nad svim životinjama i žive s njima u miru (1. Mojsijeva 1:28). Ako volite životinje, sigurno će vas obradovati saznanje da će se Božji naum, čije je ispunjenje privremeno bilo prekinuto pojavom grijeha, u potpunosti ostvariti kad Božje nebesko Kraljevstvo, kojim vlada Isus Krist, preuzme vlast nad Zemljom (Matej 6:9, 10; Otkrivenje 11:15).

Pod vlašću Božjeg Kraljevstva cijela će Zemlja izgledati poput predivnog parka u kojem će sve vrvjeti životom i neće biti ničega što bi narušavalo njegovu ljepotu. Stoga bi posjetitelji zaljeva Shark i sličnih zaštićenih područja uskoro mogli još više uživati u njihovim prirodnim ljepotama (Psalam 145:16; Izaija 11:6-9).