Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Pogled u svijet

Pogled u svijet

Cjeloviti prijevod Biblije Novi svijet objavljen je na 43 jezika, a postoje i tri izdanja na Brailleovom pismu. Kršćanske, grčke knjige Biblije Novi svijet objavljene su na daljnjih 18 jezika, a na jednom jeziku postoji i izdanje na Brailleovom pismu. Do srpnja 2007. taj je prijevod tiskan u 143 458 577 primjeraka.

Najstariji dosad poznati biblijski tekst je takozvani Svećenički blagoslov iz 4. Mojsijeve 6:24-26. Tekst je napisan na dvije srebrne amajlije koje su smotane poput svitaka, a potječu s kraja sedmog ili početka šestog stoljeća pr. n. e. (BIBLICAL ARCHAEOLOGY REVIEW, SAD)

Do 31. prosinca 2006. broj jezika i dijalekata na kojima je objavljena barem jedna knjiga Biblije popeo se na 2 426 — što je 23 više nego prethodne godine (UJEDINJENA BIBLIJSKA DRUŠTVA, VELIKA BRITANIJA)

Oko 28 posto Amerikanaca smatra da je Biblija “doista Božja Riječ (...) koju treba shvatiti doslovno”, 49 posto smatra da je ona “nadahnuta Božja Riječ, ali ne treba sve što u njoj piše shvaćati doslovno”, a 19 posto smatra da je Biblija “knjiga koja sadrži izmišljene priče” (GALLUP NEWS SERVICE, SAD)

Počeci prevođenja Biblije na kineski

“Najstariji podaci o prevođenju hebrejskih knjiga Biblije na kineski jezik pronađeni su na jednoj kamenoj steli [lijevo] koja potječe iz 781. n. e.”, kaže znanstvenik Yiyi Chen sa Sveučilišta u Pekingu. Taj kameni spomenik koji su podigli kršćani nestorijanci otkriven je 1625. u gradu Xi’anu. “Kineski naziv te stele službeno je preveden: ‘U znak sjećanja na širenje prosvjetljujuće religije iz Dakina diljem Kine’, (...) a Dakin je kineski naziv za Rimsko Carstvo”, objašnjava Chen. “Među ostalim, na steli se nalaze i kineski izrazi kao što su ‘pravi kanon’ i ‘prevođenje Biblije’.”

[Zahvala na stranici 30]

© Réunion des Musées Nationaux/Art Resource

Blago iz močvare

Godine 2006. radnici koji su u Irskoj vršili iskapanja u jednom močvarnom području bogatom tresetom pronašli su psaltir (knjigu Psalama) koji navodno potječe iz osmog stoljeća n. e. Taj latinski rukopis, jedan od rijetkih sačuvanih rukopisa iz tog vremena, smatra se velikim blagom. Radi se o knjizi vrhunske kvalitete čijih je stotinjak pergamentnih listova ostalo sačuvano u originalnom uvezu. “Ostaci prostirke ispod koje je psaltir bio sakriven i kožne torbe u kojoj se nalazio ukazuju na zaključak da je bio namjerno sakriven, možda zato da bi se sačuvao od vikinških pljačkaških pohoda prije 1 200 godina”, piše londonski The Times. Premda su stranice slijepljene te su djelomično istrunule, stručnjaci se nadaju da će ih uspjeti razdvojiti i zaštititi od daljnjeg propadanja.

Kamioni puni povijesnog blaga

Prema nekim izvještajima, arheolozi koji su pažljivo pretraživali na tone zemlje koja je kamionima dopremljena s mjesta na kojem se nalazio jeruzalemski hram pronašli su tisuće predmeta iz raznih povijesnih razdoblja, od vremena prije starog Izraela pa sve do našeg doba. Među pronađenim predmetima nalazi se i vršak strijele kakve je koristila vojska Nebukadnezara, koji je razorio prvi židovski hram podignut na tom mjestu. Najzanimljiviji pronalazak je glineni pečat iz sedmog ili šestog stoljeća pr. n. e., na kojem je, kažu stručnjaci, napisano hebrejsko ime Gedalijahu ben Imer Ha-Koen. Arheolog Gabriel Barkai kaže da je vlasnik tog pečata “možda bio brat Pašhura ben Imera, koji se spominje u Bibliji [u Jeremiji 20:1] kao svećenik i hramski službenik”.