“Do svoje šeste godine života prosječno će dijete u Velikoj Britaniji provesti cijelu godinu gledajući televiziju, a više od polovice trogodišnjaka ima televizor u svojoj spavaćoj sobi” (THE INDEPENDENT, VELIKA BRITANIJA).

U Kini 31,4 posto anketiranih ljudi starijih od 16 godina smatra sebe religioznima. Ako je to odraz stanja cijele nacije, to bi značilo da je u Kini “oko 300 milijuna ljudi religiozno (...), što je velika razlika u odnosu na službeni podatak o 100 milijuna” (CHINA DAILY, KINA).

Prije nekoliko godina nizozemski su političari i ekolozi smatrali da su pronašli rješenje za održivu proizvodnju energije — generatore na biogorivo, prvenstveno palmino ulje. No prema pisanju The New York Timesa, njihova su se očekivanja pretvorila u ekološki užas. “Sve veća europska potražnja za palminim uljem dovela je do krčenja ogromnih površina kišnih šuma u jugoistočnoj Aziji i do prekomjerne upotrebe umjetnih gnojiva u toj regiji.” Plantaže nastaju isušivanjem i paljenjem tresetišta, čime se u atmosferu otpuštaju “ogromne količine” ugljičnih plinova. Iz tog razloga, stoji u Timesu, Indonezija je vrlo brzo “došla na treće mjesto na svijetu po emisiji ugljičnih plinova, za koje znanstvenici smatraju da su uzrok globalnog zatopljenja”.

Izdavači Bulletin of Atomic Scientists (“Biltena nuklearnih znanstvenika”) smislili su sat sudnjeg dana da bi prikazali koliko je čovječanstvo blizu nuklearnoj katastrofi. Sada su njegove kazaljke pomaknute za dvije minute unaprijed i pokazuju pet minuta prije ponoći — “simbolične propasti civilizacije”. Kazaljke su u 60-godišnjoj povijesti toga sata pomicane svega 18 puta. Posljednje pomicanje bilo je u veljači 2002, nakon napada na njujorški Svjetski trgovinski centar. Neprestani razvoj i postojanje nuklearnog oružja te držanje nuklearnog materijala u nesigurnim uvjetima “pokazuju da nismo uspjeli riješiti probleme koje je stvorila najopasnija tehnologija na Zemlji”, piše u biltenu. Osim toga, “klimatske su promjene gotovo isto toliko opasne koliko i nuklearno oružje”, stajalo je u nastavku.

Stres koji trudnica doživi zbog svađe sa svojim partnerom ili zbog njegove nasilnosti može se loše odraziti na mentalni razvoj nerođenog djeteta, kao što to pokazuju novija istraživanja. Profesorica Vivette Glover s londonskog Imperial Collegea o tome je kazala: “Ustanovili smo da se emocionalno zlostavljanje koje je trudnica doživljavala od svog partnera u vrlo velikoj mjeri odražava na budući razvoj djeteta. Otac igra vrlo važnu ulogu.” Klima koja vlada u odnosu među roditeljima “utječe na hormonalnu i kemijsku ravnotežu majčinog tijela, a ona pak utječe na razvoj dječjeg mozga”, objasnila je.

Vozači koji svakoga dana voze istom rutom često u vožnji uopće ne koriste onaj dio mozga koji je odgovoran za svjesno razmišljanje, izjavio je prometni stručnjak Michael Schreckenberg sa Sveučilišta u Duisburgu/Essenu (Njemačka). Na poznatim rutama vozači se, umjesto da se koncentriraju na promet, zaokupe drugim stvarima. Zato im treba više vremena da prepoznaju opasnosti. Stoga on savjetuje ljudima koji se često voze istim rutama da stalno sami sebe podsjećaju na važnost budnosti u prometu te koliko je važno ne dopuštati drugim stvarima da im odvuku pažnju od vožnje.