MANGROVE su neobične drvenaste biljke koje prekrivaju više od polovine tropskih obala, a obuhvaćaju nekoliko različitih porodica. One obično rastu u pličinama blizu obale, gdje se miješaju morska i slatka voda. Premda je ondje voda mnogo slanija nego što većina biljaka može podnijeti, mangrove u njoj odlično uspijevaju. Kako to postižu? Tako što se služe s nekoliko zanimljivih metoda — a ponekad i kombinacijama tih metoda — kako bi se zaštitile od soli.

Neke mangrove na svom korijenju imaju svojevrsni filtar koji sprečava ulazak soli. Taj je mehanizam toliko pouzdan da žedan putnik samo treba prerezati korijen da bi došao do pitke vode. Neke druge vrste mangrova puštaju da korijenje upija sol i da se ona nakuplja u starim listovima ili drugim dijelovima drveta koji s vremenom otpadnu.

Postoje i mangrove koje upijaju sol, a potom je uz pomoć posebnih žlijezda brzo izlučuju, obično kroz posebne pore na lišću. Kad biste polizali list takvog drveta, osjetili biste da je vrlo slan. No dobro pazite koje ćete drvo izabrati! Mliječni sok koji se nalazi u listovima jedne vrste mangrove može biti vrlo opasan. Ako dospije u oko, može izazvati privremenu sljepoću. Međutim, ta tvar ima i ljekovita svojstva te se koristi za ublažavanje raznih upala i nadraženost kože zbog uboda insekata.

Većina biljaka treba tlo bogato kisikom da bi mogla opstati i razvijati se. Međutim, mangrove žive u tlu koje je obično natopljeno vodom. Spašava ih to što imaju zračno korijenje, koje strši iz tla i može uzimati kisik izravno iz zraka. Postoje razne vrste zračnog korijenja. Jedna od njih je koljenasto korijenje, koje izbija iz tla i potom se vraća u njega, tvoreći kvrgave izbočine koje nalikuju savinutim koljenima.

Tu su i pneumatofore, izdanci korijena koji vire iz mulja i služe za disanje. Iz donjeg dijela debla širi se potporno korijenje. Starije drveće ima i dugačko štakasto korijenje. Neke vrste drveća imaju korijenje koje izgleda poput širokih, uspravno postavljenih dasaka. Ono raste iz najdonjeg dijela debla i vijugavo se širi na sve strane. Sve ove vrste korijenja omogućavaju drveću da dobiva dovoljno kisika i čvrsto stoji u mekom tlu.

Jedna vrsta mangrove ima velike okrugle plodove pune sjemenki nepravilnih oblika. Kad plodovi dozriju, rasprsnu se i iz njih izlete sjemenke koje padnu u vodu. Neke od njih plimni val odnese do mjesta na kojem će proklijati.

Kod nekih drugih vrsta mangrova sjemenke proklijaju još dok se nalaze na matičnom stablu. To je iznimno rijetka pojava u biljnom svijetu. Mladice neko vrijeme rastu na  drvetu, a potom padnu s njega i plutaju na vodi nekoliko mjeseci, a ponekad čak i godinu dana, dok ne nađu mjesto na kojem će pustiti korijenje.

Način na koji mladica pluta na vodi uvelike joj pomaže da se zakorijeni u bočatoj vodi, koja joj najviše odgovara. Naime, dok se nalazi u gustoj, slanoj vodi, pluta u vodoravnom položaju, no kad dođe u bočatu vodu, pluta u okomitom položaju, a to joj omogućava da se lakše uhvati za mulj.

U šumama mangrova postoji vrlo složeni hranidbeni lanac. Otpalo lišće i ostalo trulo raslinje služe kao hrana za mikroorganizme, a njima se pak hrane druge životinje u hranidbenom lancu. Mnoge životinje prebivaju, nalaze hranu, razmnožavaju se i podižu potomstvo upravo u šumama mangrova.

Stotine vrsta ptica dolaze u mangrove kako bi u njima savile svoja gnijezda, donijele na svijet mlade, pronašle hranu ili se odmorile u toku seobe. Tako na obalama Belizea u mangrovama živi preko 500 vrsta ptica. Mnoge vrste riba započnu život u mangrovama ili dolaze u njih u potrazi za hranom. U mangrovama Sundarbansa (vidi okvir na 24. stranici) pronađeno je preko 120 vrsta riba.

U šumama mangrova rastu mnoge vrste cvijeća i nižih biljaka. Na istočnoj obali Australije na drveću je pronađeno 105 vrsta lišajeva. Ondje odlično uspijevaju i mnoge vrste paprati, orhideja, imela i drugih biljaka.  Diljem svijeta mangrove imaju iznimno važnu ulogu u životu raznih biljaka i životinja — od lišajeva do tigrova — a korisne su i ljudima.

Osim što doprinose očuvanju okoliša, mangrove su, bilo izravno bilo neizravno, izvor mnogih korisnih proizvoda, kao što su drvo za ogrjev, drveni ugljen, tanin, stočna hrana i lijekovi. U njima se također mogu naći iznimno ukusne ribe, rakovi, mekušci i med. U prošlosti su neki pomorci čak mislili da kamenice rastu na drveću jer su se mogle brati s mangrova kad bi u vrijeme oseke njihovo korijenje ostalo na suhom.

Mangrove također daju sirovine za papirnu, tekstilnu, kožnu i građevinsku industriju. Od njih imaju koristi i gospodarske djelatnosti kao što su ribarstvo i turizam.

Unatoč tome što raste svijest o važnosti mangrova, procjenjuje se da svake godine nestane oko 100 000 hektara tih šuma. Ljudi ih često krče radi nekih naizgled profitabilnijih djelatnosti, kao što su poljoprivreda i stanogradnja. Mnogi ljudi zamišljaju mangrove kao muljevite močvare pune smrada i komaraca u kojima se ne bi voljeli naći.

No činjenica je da su mangrove itekako korisne. Njihovo prilagodljivo zračno korijenje i potporno korijenje koje filtrira sol omogućilo je razvoj bogatih i složenih ekosustava. Mangrove su iznimno važne za ribolov, drvnu industriju i životinjski svijet. Osim toga, one štite priobalni pojas od erozije tako što smanjuju silinu uragana koji bi mogli usmrtiti na tisuće ljudi. Nema sumnje, možemo biti sretni što ih imamo!