ROBOTI. Na što pomislite kad čujete tu riječ? Neki robote smatraju izumom koji ljudima može biti vrlo koristan, čak im i praviti društvo. Drugi ih smatraju prijetnjom — izuzetno inteligentim strojevima koji bi jednog dana mogli zamijeniti ljude. Međutim, za mnoge roboti više spadaju u sferu znanstvene fantastike nego stvarnog života.

Koliko se roboti danas koriste? Prema rezultatima jednog istraživanja koje je 2006. objavilo udruženje International Federation of Robotics, procjenjuje se da je diljem svijeta u upotrebi gotovo milijun industrijskih robota, od čega se gotovo polovina nalazi u Aziji. Kako to da postoji tolika potražnja za robotima?

Zamislite radnika koji je uvijek na poslu, nikada se ne žali i može neumorno raditi 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. Upravo to čine industrijski roboti. Oni masovno proizvode dijelove za automobile te električne i kućanske aparate. Ime koje nose zaista im odgovara. Ono potječe od češke riječi robota što znači “tlaka, prisilan rad”. Procjenjuje se da se 2005. u automobilskoj industriji koristio jedan robot na svakih deset radnika!

Međutim, roboti se više ne koriste samo u industriji. Danas su opremljeni programima za prepoznavanje govora, giroskopima, uređajima za bežični prijenos podataka, globalnim položajnim sustavom te senzorima za toplinu, snagu pokreta, prepoznavanje ultrazvuka, kemijskih supstanci i zračenja. Moćniji i svestraniji nego ikad, roboti izvršavaju zadatke koji su se prije samo nekoliko godina smatrali nemogućima. Navedimo nekoliko primjera.

▪ Uslužni poslovi. U ljekarni jedne bolnice u Velikoj Britaniji robot s mehaničkim rukama pronalazi i izdaje lijekove u svega nekoliko sekundi. Američka pošta koristi mnoge robote za poslove kao što su sortiranje, dizanje i slaganje pošiljki. Roboti sa zmijolikim rukama mogu u vrlo skučenim prostorima — kao što je unutrašnjost krila na avionu — vršiti provjere i popravke.

 ▪ Društvo. U jednom domu za umirovljenike u Japanu ostarjele osobe mogu gladiti robota koji izgleda kao slatko krznato mladunče tuljana. Robotski tuljan reagira na dodir, svjetlost, zvuk i temperaturu, pa čak i na način na koji ga se drži. Može se ponašati poput pravog tuljana — gukati, treptati očima i mahati perajama. Neki smatraju da robotski tuljan zadovoljava osnovnu ljudsku potrebu za društvom te služi kao neka vrsta terapije.

▪ Medicina. Iznad pacijenta nalazi se robot s tri ruke. Nedaleko od njega kirurg kroz vizir goleme konzole promatra trodimenzionalnu sliku pacijentovog srca. Kirurg upravlja robotovim rukama koje izvode operaciju na oštećenom srčanom zalisku. Ovaj postupak omogućuje minimalno invazivne operacije zbog toga što su robotovi pokreti izuzetno precizni, te je tijelo izloženo manjoj traumi, manji je gubitak krvi, a oporavak je brži.

▪ Kućanski poslovi. Čim pritisnete dugme, okrugli plosnati robot kreće usisavati pod u vašoj kući. Robot čisti ravne površine tako što obiđe zidove prostorije koju treba očistiti i na taj je način “upozna”, odnosno izračuna njezine dimenzije, te usisava krećući se u sve većim krugovima. Robot može prepoznati stepenice te ih zaobići. Kad je gotov s poslom, sam stane i vrati se u bazu kako bi napunio bateriju. Danas se koristi preko dva milijuna takvih robotskih usisavača.

 ▪ Svemir. Mobilni robot sa šest kotača koji se zove Spirit istražuje površinu Marsa. Pomoću znanstvenih instrumenata i alata pričvršćenih na njegovu “ruku” robot ispituje sastav tla i stijena. Kamere kojima je Spirit opremljen dosad su snimile više od 88 500 slika s Marsa, što uključuje slike površine tog planeta, njegovih kratera, oblaka, pješčanih oluja i zalazaka Sunca. To je jedno od nekoliko robotskih vozila koja se trenutno koriste za istraživanja na Marsu.

▪ Traganje i spašavanje. Nakon što su se urušili neboderi Svjetskog trgovinskog centra, 17 robota za traganje i spašavanje, veličine košarkaške lopte, krenulo je u užarenu hrpu čeličnih greda i betona kako bi tražili preživjele. Danas postoje još napredniji modeli takvih robota, kao što je ovaj koji je prikazan na donjoj slici.

▪ Podvodna istraživanja. Znanstvenici koriste autonomna podvodna vozila za istraživanje posljednjeg neistraženog područja na Zemlji — morskih dubina. Ta robotska vozila kreću se bez ljudske posade i imaju vlastiti izvor energije. Koriste se još i za podvodne akcije traganja i spašavanja, kontroliranje telekomunikacijskih kablova, praćenje kitova i uklanjanje mina.

Ljudi su stoljećima sanjali o tome da stvore humanoida — robota koji nalikuje čovjeku. No to je tehnički bilo vrlo teško izvedivo. “Koliko god bilo teško izraditi superkompjutere, podići nebodere ili projektirati čitave gradove, sve to nije ništa u usporedbi s golemim pothvatom izrade stroja koji bi imao motoričke sposobnosti nalik ljudskima, umjetno osjetilo vida, njuha, sluha i opipa te nešto poput ljudske inteligencije”, stajalo je u časopisu Business Week.

Uzmimo za primjer izradu humanoidnog robota koji može hodati. Na prvi pogled, to izgleda kao vrlo jednostavan zadatak. Međutim, da bi to postigli, japanskim je inženjerima trebalo čak 11 godina pomnog istraživanja i rada na razvoju takvog robota — na što su utrošili silne milijune dolara. Na koncu su u rujnu 1997. došli do tog zadivljujućeg tehničkog postignuća. Inženjeri su do danas uspjeli napraviti humanoidne robote koji se mogu penjati stepenicama, trčati, plesati, nositi stvari na pladnju, gurati kolica i čak sami ustati s poda kada padnu!

Kakva je budućnost robota? Američka Nacionalna uprava za aeronautiku i svemirska istraživanja (NASA) trenutno radi na razvoju “robonauta”, humanoidnog robota koji će moći izvršavati opasne zadatke u svemiru. Bill Gates, jedan od najutjecajnijih ljudi na području kompjuterske tehnologije, rekao je da će po svoj prilici “roboti igrati važnu ulogu u pružanju pomoći ostarjelima, pa čak im i praviti društvo”.

Osim toga, prema izvještaju koji je objavila japanska vlada, predviđa se da će do 2025. roboti živjeti zajedno s ljudima te im služiti kao njegovatelji, pomagati im u odgoju djece i obavljati kućanske poslove. Istraživači se nadaju da će do 2050. nogometni tim sastavljen isključivo od robota uspjeti pobijediti momčad sastavljenu od ljudi. A nadaju se i da će za nekoliko desetljeća napraviti strojeve čija će inteligencija nadmašiti sposobnosti ljudskog mozga.

Međutim, nisu svi toliko optimistični kad je riječ o ostvarenju takvih predviđanja. Govoreći o tehničkim izazovima koji su s time povezani, istraživač s područja umjetne inteligencije Jordan Pollack primijetio je: “Ozbiljno smo podcijenili majku prirodu i njezinu izvanrednu sposobnost ‘programiranja’.”

Budućnost će pokazati koliko će roboti još napredovati. No, jedno je sigurno: roboti nikada neće moći pokazivati ljubav, mudrost i pravednost kao što to mogu ljudi. Zašto? Biblija jasno kaže da je čovjek, za razliku od drugih živih bića, stvoren na Božju sliku (1. Mojsijeva 1:27). Ljudi nisu hladni, programirani strojevi. Oni su bića sa slobodnom voljom koja imaju svijest i mogu obožavati Boga. Neka nas ta spoznaja potakne da se približimo svom Stvoritelju, Jehovi Bogu (Jakov 4:8).