Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Živi planet

Živi planet

NA Zemlji živi ogroman broj najraznolikijih organizama, možda na milijune vrsta. Mnogi od njih, koji žive u tlu, zraku i vodi, toliko su sićušni da se ne mogu vidjeti golim okom. Naprimjer tijekom jednog istraživanja u samo jednom gramu zemlje pronađeno je 10 000 vrsta bakterija, a o ukupnom broju mikroorganizama da i ne govorimo! Neke vrste žive i do tri kilometra duboko u zemlji!

I atmosfera vrvi životom — i to ne samo pticama, šišmišima ili kukcima. Ovisno o godišnjem dobu, zrak je pun peluda, spora, sjemenja, a u nekim područjima i tisuća vrsta mikroorganizama. “Zato se može reći da je raznolikost mikroorganizama koji žive u zraku jednaka onoj u tlu”, kaže časopis Scientific American.

S druge strane mora su uglavnom neistražena jer je za istraživanje morskih dubina znanstvenicima obično potrebna skupa oprema. Čak i na koraljnim grebenima, do kojih se može relativno lako doći i koji su prilično dobro istraženi, možda žive još milijuni nepoznatih vrsta.

No jedno je sigurno: na Zemlji ima tako mnogo živih organizama da oni utječu na kemijska svojstva planeta, a naročito njegove biosfere — prostora u kojem obitavaju živa bića. Primjerice u moru kalcijev karbonat, koji je sastavni dio školjki i koralja, doprinosi kemijskoj ravnoteži vode, slično kao što “antacidi neutraliziraju kiselinu u želucu”, stoji u jednom izvještaju američke Državne uprave za oceanska i atmosferska istraživanja. Biljke i fitoplankton — jednostanične alge koje žive pri površini jezera i mora — reguliraju razinu ugljičnog dioksida i kisika u vodi i zraku. A u tlu bakterije i gljivice razgrađuju tvari organskog porijekla i stvaraju anorganske tvari koje biljke koriste za hranu. Zbog svega toga Zemlja se s pravom naziva živim planetom.

No život na Zemlji ne bi bio moguć da nije savršene usklađenosti mnogih čimbenika. Neki od njih bili su u potpunosti razjašnjeni tek u 20. stoljeću. Navest ćemo samo neke.

  • 1. Položaj Zemlje u Mliječnoj stazi i Sunčevom sustavu te njezina putanja, nagib, brzina okretanja i Mjesec

  • 2. Magnetsko polje i atmosfera koji djeluju kao dvostruka zaštita

  • 3. Obilje vode

  • 4. Kružni tokovi u prirodi koji obnavljaju i čiste biosferu

Dok budete čitali naredne članke, pitajte se: “Jesu li zadivljujuća obilježja našeg planeta posljedica pukog slučaja ili djelo inteligentnog Stvoritelja? Ako iza svega toga stoji Stvoritelj, što je imao na umu kad je stvarao Zemlju?” O tome govori zadnji članak ove serije.

^ odl. 14 U ovom kontekstu izraz “materijalizam” označava svjetonazor prema kojem je materija jedina i temeljna stvarnost i prema kojem je čitav svijet, uključujući i sve oblike života, nastao bez intervencije nadnaravnog bića.