Opsežno istraživanje koraljnih vrsta od kojih nastaju koraljni grebeni otkrilo je da je gotovo trećina njih u velikoj opasnosti od izumiranja. Razlog tome je promjena klime i utjecaj čovjeka na okoliš (SCIENCE, SAD)

Nakon što je na pedijatrijskom odjelu jedne atenske bolnice pregledano više od 2 000 djece koja imaju problema s dišnim putevima, ustanovljeno je da je 65 posto njih izloženo duhanskom dimu jer im jedan ili oba roditelja puše (KATHIMERINI, ENGLESKO IZDANJE, GRČKA)

“Vrtoglavi porast cijena nafte, sve veći troškovi života, (...) prijeteća ekonomska recesija (...) i česte prirodne nepogode pokazuju koliko smo bespomoćni. Očito je da ni za jedan od tih velikih problema nemamo ni kratkoročna ni dugoročna rješenja” (LLUÍS MARIA DE PUIG, PREDSJEDNIK PARLAMENTARNE SKUPŠTINE VIJEĆA EUROPE)

U Poljskoj 17 posto dječaka i 18 posto djevojčica do svoje 15. godine proba neku drogu (ŻYCIE WARSZAWY, POLJSKA)

Kako broj stanovnika Afrike sve više raste, tako se sve više smanjuju staništa divljih životinja, pisalo je u listu Africa Geographic, koji izlazi u Cape Townu. Zato dolazi do čestih, a mnogo puta i krvavih, susreta ljudi i zvijeri. Čini se kako su naročito lavovi počeli na ljude gledati kao na svoj plijen. Naprimjer od 1990. lavovi u Tanzaniji svake godine ubiju najmanje 70 ljudi. U nekim slučajevima, kako je stajalo u spomenutom listu, nekim lavljim čoporima “glavni su plijen postali ljudi, pa ih čak znaju odvući s ulaza kolibe ili ih napasti tako da probiju slamnati krov odnosno krhke zemljane zidove”.

Arheolozi s jednog čikaškog sveučilišta koji rade u južnom Egiptu iskopali su sedam starih spremišta za žito, najvećih dosad pronađenih u toj zemlji. Po predmetima koje su pronašli u blizini procijenili su da su ti silosi sagrađeni između 1630. i 1520. prije nove ere. Ako je to datiranje točno, to bi značilo da su ta spremišta postojala već u vrijeme Mojsija. To su bile okrugle građevine od sušenih opeka, promjera 5,5 do 6,5 metara, a visine vjerojatno preko 7 metara. Nalazile su se u državnom centru za raspodjelu hrane. U sveučilišnom izvještaju o pronalascima stajalo je da su ti centri bili “mjesta na kojima je država spremala bogati urod iz doline Nila i odakle ga je distribuirala. Žito je kao platno sredstvo faraonima osiguravalo moć. (...) Budući da je žito služilo kao platno sredstvo, silosi su bili svojevrsna banka i prehrambeno opskrbno središte.”

Istraživači sa švedskog Kraljevskog tehnološkog instituta razvili su metodu proizvodnje papira iz drvne celuloze, koja čuva prirodnu snagu celuloznih vlakana. Pri uobičajenoj mehaničkoj obradi drvne mase od koje se izrađuje papir, oštećuju se sićušna celulozna vlakna i time se znatno smanjuje njihova čvrstoća. No švedski je tim uspio uz pomoć enzima razgraditi drvnu masu i zatim uz pomoć mehaničkog mlina u vodi izdvojiti iz te mase celulozna vlakna. Nakon što se tako dobivena neoštećena vlakna ocijede i isprepletu, dobiva se papir koji je čvršći od lijevanog željeza i gotovo jednako čvrst kao građevinski čelik.