GERHARD MERCATOR rodio se 1512. u Rupelmondeu, malom lučkom gradu u blizini Antwerpena (Belgija). Studirao je na Sveučilištu u Leuvenu. Nakon što je stekao diplomu, izučavao je Aristotelova učenja. No ubrzo ga je počelo mučiti to što nije mogao uskladiti Aristotelove filozofske ideje s biblijskim učenjima. Mercator je napisao: “Kad sam shvatio da se Mojsijev izvještaj o postanku svijeta umnogome razlikuje od učenja Aristotela i mnogih drugih filozofa, počeo sam sumnjati u sve filozofske ideje i dao se na proučavanje tajni prirode.”

Budući da se nije htio baviti filozofijom, prekinuo je svoje školovanje na sveučilištu. No cijeli je život nastojao dokazati točnost biblijskog izvještaja o stvaranju.

Godine 1534. Mercator je počeo izučavati matematiku, astronomiju i geografiju. Poučavao ga je matematičar Gemma Frisius. Osim toga vjerojatno je svladao umijeće graviranja kod Gaspara van der Heydena, gravera i izrađivača globusa. Početkom 16. stoljeća kartografi su koristili masnu goticu, zbog čega su na zemljopisne karte mogli upisati samo mali broj podataka. No Mercator je počeo koristiti novi tip nakošenih slova, odnosno kurziv porijeklom iz Italije, koji se pokazao vrlo praktičnim u izradi globusa.

Godine 1536. Mercator je s Frisiusom i Van der Heydenom surađivao na izradi globusa. Radio je kao graver. Njegov lijep kurzivni rukopis doprinio je uspjehu njihovog projekta. Nicholas Crane, koji je prije nekoliko godina napisao Mercatorovu biografiju, rekao je da je jedan kartograf “uspio smjestiti jedva pedeset zemljopisnih naziva na zidnu kartu Amerike čija je širina odgovarala prosječnoj visini čovjeka, dok je Mercator upisao čak šezdeset naziva na globus promjera dva pedlja”.

Godine 1537. Mercator je izradio svoj prvi samostalni projekt — zemljopisnu kartu Svete zemlje. Želio je da ljudi “bolje razumiju  Stari i Novi zavjet”. U 16. stoljeću karte Svete zemlje bile su jako netočne, neke su sadržavale manje od 30 zemljopisnih naziva, a mnogi od njih bili su pogrešno smješteni. No na Mercatorovoj je karti bilo više od 400 naziva! Osim toga na njoj je bio obilježen put kojim su Izraelci putovali pustinjom nakon što su izašli iz Egipta. Mnogi Mercatorovi suvremenici divili su se toj karti zbog njezine točnosti.

Ohrabren uspjehom, 1538. izdao je kartu svijeta. Prije tog vremena kartografi su znali jako malo o Sjevernoj Americi i nazivali su je terra ulteri incognita, odnosno daleka nepoznata zemlja. Iako je zemljopisni naziv Amerika već postojao, Mercator je prvi to ime koristio i za Sjevernu i za Južnu Ameriku.

Mercator je živio u vrijeme istraživanja oceana i otkrića mnogih novih zemalja. No pomorci su prenosili proturječne podatke, pa je kartografima bilo jako teško izraditi točne karte. Morali su nagađati kako izgledaju daleki krajevi. Mercator je unatoč tome 1541. postigao svoj cilj — izradio je dotad najpotpuniji globus.

U Leuvenu, gdje je Mercator živio, bilo je mnogo luterana. Godine 1536. došla je do izražaja njegova sklonost luteranstvu, a izgleda da je i njegova žena kasnije postala luteranka. U veljači 1544. bio je uhićen zajedno s još 42 građana Leuvena, pod optužbom da je pisao sumnjiva pisma. Možda je i izdavanje karte Svete zemlje pobudilo sumnje Tappera i Latomusa, dvojice teologa sa Sveučilišta u Leuvenu. Oni su  sudjelovali u suđenju Williamu Tyndaleu, prevoditelju Biblije koji je 1536. bio pogubljen u Belgiji. Možda je Tappera i Latomusa brinula pomisao da će Mercatorova karta Svete zemlje, kao i Tyndaleov prijevod Biblije, ljude potaknuti da čitaju Bibliju. U svakom slučaju, Mercator je bio zatočen u dvorcu u svom rodnom gradu Rupelmondeu.

Antoinette van Roesmaels, kojoj se tom prilikom također sudilo, svjedočila je da Mercator nikad nije prisustvovao čitanju Biblije u kućama protestanata. No ona je prisustvovala tim čitanjima i zato je bila živa zakopana, tako da je polako umirala od gušenja. Mercator je iz zatvora bio pušten nakon sedam mjeseci, ali bila mu je zaplijenjena sva imovina. Godine 1552. preselio se u njemački grad Duisburg, gdje je vladala veća vjerska tolerancija.

Mercator je nastavio braniti biblijski izvještaj o stvaranju. Veći je dio života posvetio izradi sažetog prikaza onoga što je nazvao cjelokupnim stvaranjem “neba i zemlje, od početka pa do današnjih dana”. To je djelo sadržavalo događaje poredane kronološkim redom i geografske podatke.

Godine 1569. objavio je popis najvažnijih povijesnih događaja od početka stvaranja. To je bio prvi dio njegovog sažetog prikaza, koji je nazvao Chronologia. Cilj mu je bio pomoći čitateljima da se upoznaju s važnim povijesnim događajima. No budući da je u Chronologiju uključio Lutherov prosvjed iz 1517. protiv prodavanja oprosta grijeha,  Katolička je crkva to djelo stavila na popis zabranjenih knjiga.

Narednih godina Mercator je posvetio mnogo vremena izradi bakroreza za umnožavanje svojih novih zemljopisnih karata. Godine 1590. doživio je moždani udar, koji mu je oduzeo sposobnost govora i paralizirao lijevu stranu tijela. To mu je jako otežalo daljnji rad. No kako nije želio da njegovo životno djelo ostane nedovršeno, nastavio je raditi na njemu sve dok 1594. nije umro u dobi od 82 godine. Njegov sin Rumold dovršio je pet nedovršenih karata. Cjelokupna zbirka Mercatorovih karata objavljena je 1595. To je bila prva zbirka karata koja je nazvana atlas.

Mercatorov Atlas sadržavao je raspravu o prvom poglavlju Postanka (Prve knjige Mojsijeve), u kojoj je branio vjerodostojnost Božje Riječi od napada filozofa. Mercator je tu raspravu nazvao “krunom svog cjelokupnog rada”.

Prošireno izdanje Atlasa, koje je 1606. objavio Jodocus Hondius, prevedeno je na mnogo jezika i prodano u mnogo primjeraka. Abraham Ortelius, kartograf iz 16. stoljeća, nazvao je Mercatora najvećim geografom svog vremena. A pisac Nicholas Crane u svojoj je knjizi Mercatora nazvao “čovjekom koji je izmjerio svijet”.

Mercatorova ostavština još je uvijek dio naše svakodnevice. Naprimjer kad god pogledamo u atlas ili uključimo Globalni pozicijski sustav, koristimo se radom Gerharda Mercatora, izuzetnog čovjeka koji je cijeli život nastojao spoznati svoju ulogu u svijetu koji je stvorio Bog.