● Za kost se kaže da je “pravo remek-djelo zbog svoje vlačne i tlačne čvrstoće te elastičnosti”. Zašto su stručnjaci toliko oduševljeni kostima?

Razmislite o sljedećem: Ljudski kostur sastoji se od otprilike 206 kostiju i 68 zglobova. Najduža je bedrena kost, a najmanja stremen, koščica u uhu. Kao što pokazuje primjer vrsnih gimnastičara, kosti, mišići, hrskavica i zglobovi omogućavaju da zdravo ljudsko tijelo bude izrazito gipko i da izvodi različite pokrete. “Već i sam pogled na palac može uvjeriti svakog od nas da je naše tijelo konstruirao veliki stvaralački um (tko god on po našem mišljenju bio)”, stoji u izvještaju koji je objavio National Space Biomedical Research Institute.

Kosti mogu izdržati izrazito veliko opterećenje. “Građene su na potpuno isti način kao i armirani beton”, stoji u spomenutom izvještaju. “Čelik daje armiranom betonu vlačnu čvrstoću, dok mu cement, pijesak i šljunak daju tlačnu čvrstoću. No tlačna čvrstoća kosti veća je od tlačne čvrstoće najboljeg armiranog betona.” Robert Ritchie, profesor znanosti o materijalima s Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu, o kostima je rekao: “Kad bismo barem mogli stvoriti materijal koji ima slična svojstva.”

Za razliku od betona, kosti su sastavni dio mnogobrojnih živih organizama. Osim toga kosti su živo tkivo. Mogu se obnavljati, reagiraju na hormone koji utječu na njihov rast i razvoj i čak imaju ključnu ulogu u proizvodnji krvnih stanica. Isto tako kosti, poput mišića, pod opterećenjem postupno jačaju. Stoga sportaši imaju snažnije kosti od onih koji se malo kreću.

Što vi mislite? Jesu li kosti nastale igrom slučaja ili su čudo stvaranja?