MEĐUTIM situacija je drugačija ako ste dugo vremena izloženi stresu. Tada će vjerojatno trebati više vremena da nestanu simptomi kao što su tjeskoba, bol u mišićima, povišeni krvni tlak i probavne smetnje. Sve više ljudi stalno osjeća napetost. Naprimjer mnogi se osjećaju kao da su stjerani u kut jer rade težak posao kojim nisu zadovoljni, a nema izgleda da će se stanje popraviti. Kako dugotrajan stres djeluje na naše tijelo i zdravlje?

Dr. Arien van der Merwe, koja je stručnjak na tom području, objašnjava kako tijelo reagira na stres. Ono se odmah aktivira — pokreće se složeni “stresni mehanizam te se izlučuju neurokemijski spojevi i hormoni koji poput bujice nadiru kroz cijelo tijelo, pripremajući svaki organ i sustav u organizmu da odmah reagira na znak za uzbunu”.

Istog trenutka spremni smo učiniti nešto što u svakodnevnim situacijama ne bismo mogli. Sva osjetila, pa tako i vid, sluh i opip, postaju osjetljivija. Mozak brzo reagira, a nadbubrežne žlijezde odmah izlučuju moćne hormone, koji stimuliraju aktivnost mišića, srca, pluća i drugih organa i pripremaju ih da odgovarajuće reagiraju u nekoj stresnoj situaciji.

Takve reakcije našeg tijela na stres mogu nam u izvanrednim situacijama spasiti život, naprimjer omogućavaju nam da skočimo ustranu i izbjegnemo automobil koji juri na nas. No tijelo sasvim drugačije reagira kad je dugo vremena izloženo stresu.

Što se događa ako je tijelo neprestano pod pritiskom? Mišići su stalno napeti, puls je ubrzan, krvni je tlak visok, a povišena je i razina kolesterola, masnoća, šećera, hormona i drugih  kemijski tvari u krvi. Svrha je tih kemijskih tvari osloboditi energiju kako bi tijelo moglo izdržati kratkotrajna iznenadna opterećenja. No ako njihova razina ostane duže vremena povišena, na koncu će doći do oštećenja važnih organa. S kakvim posljedicama?

Osoba može imati bolove u leđima, glavobolje, grčeve u vratnim mišićima te osjećati napetost u mišićima. Liječnici kažu da su takvi simptomi obično povezani s dugotrajnim stresom. Takav stres često smanjuje  kreativnost, produktivnost i motivaciju te štetno utječe na međuljudske odnose. Može izazvati i sindrom iritabilnog kolona, proljev i grčenje mišića jednjaka. Posljedice dugotrajnog stresa mogu biti još ozbiljnije — moždani i srčani udar, zatajenje bubrega, bolesti krvožilnog sustava i dijabetes. Ako netko već boluje od tih bolesti, dugotrajni stres može samo pogoršati stanje bolesnika.

“Dugotrajni stres izaziva lučenje kortizola”, piše dr. Van der Merwe, “zbog čega se na trbuhu i leđima nakuplja salo.” Stres može izazvati ili pogoršati kožne bolesti, naprimjer ekcem ili psorijazu. Jaki stres može izazvati i depresiju, agresivnost te iscrpljenost. Osim toga takav stres može trajno oslabiti pamćenje i koncentraciju. Ako je imunološki sustav neke osobe ozbiljno oslabljen uslijed dugotrajnog stresa, ona je podložna raznim bolestima — od obične prehlade do raka i autoimunih bolesti.

Budući da stres ima ogroman utjecaj na naše psihičko, fizičko, emocionalno i duhovno zdravlje, trebamo znati kako ga kontrolirati. Ipak, ne bi bilo dobro da naše tijelo u potpunosti prestane reagirati na stres. Zašto?

Stres bismo mogli usporediti s temperamentnim konjem. Jahanje na takvom konju može biti zabavno i uzbudljivo iskustvo. Međutim ako konj počne divlje juriti i ne možemo ga više zauzdati, naš život može doći u opasnost. Slično tome stres u umjerenim količinama može život učiniti zabavnim i uzbudljivim, potičući u nama kreativnost, produktivnost i entuzijazam, a može nam pomoći i da budemo zdraviji.

No kako se možemo zaštititi od prevelikog stresa te voditi sretan i ispunjen život? Sljedeći članak govori o tome kako možemo stres zadržati pod kontrolom i kako bismo trebali reagirati kad se nađemo u nekoj stresnoj situaciji.