Igra slučaja ili čudo stvaranja?
Oko noćnog leptira
● Kao što kaže njihov naziv, većina noćnih leptira leti uglavnom noću. Za razliku od nekih noćnih životinja koje možemo primijetiti kad ih obasja snop svjetlosti jer im tada oči zasjaje, noćnog leptira ne možemo zapaziti jer ima rožnicu koja reflektira puno manje svjetlosti.
Razmislite o sljedećem: Oko noćnog leptira ima neobičnu rožnicu, koja se sastoji od nizova mikroskopski sitnih kvržica raspoređenih u obliku šesterokuta. Te su kvržice “manje od valne dužine vidljive svjetlosti”, kaže dr. Peng Jiang, docent na odsjeku kemijskog inženjerstva na Sveučilištu Florida (SAD). Raspored i veličina tih nizova omogućavaju oku noćnog leptira da hvata svjetlost različitih valnih dužina koja dolazi iz različitih kuteva. Te sićušne kvržice visoke su samo 200 do 300 nanometara. Za usporedbu, prosječna ljudska vlas debela je oko 80 000 nanometara.
Inženjeri pokušavaju bolje shvatiti kako funkcionira rožnica noćnog leptira jer se nadaju da će im to pomoći konstruirati kvalitetnije svjetleće diode (LED) i zaslone s tekućim kristalima (LCD), koji se sve više koriste u proizvodnji elektroničkih uređaja. Poznavanje građe oka noćnog leptira moglo bi se primijeniti i prilikom iskorištavanja Sunčeve energije. Neke silicijske solarne ploče reflektiraju čak 35 posto svjetlosti, što je velik gubitak energije. No oponašajući raspored kvržica u oku noćnog leptira, dr. Jiang i njegovi suradnici proizveli su silicijsku ploču koja reflektira manje od 3 posto svjetlosti. “Doista možemo jako puno naučiti promatrajući građu raznih organizama u prirodi”, zaključuje dr. Jiang.
Što vi mislite? Jesu li sićušni dijelovi oka noćnog leptira, koji su poredani tako da smanjuju refleksiju svjetlosti, nastali igrom slučaja ili su čudo stvaranja?