Prema jednoj anketi, otprilike 10,3 posto spolno aktivnih Brazilaca u dobi između 15 i 64 godine imalo je u proteklih 12 mjeseci spolni odnos s najmanje jednom osobom koju su upoznali preko interneta (BRAZILSKO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA)

Sjeverno ledeno more dugo je bilo prekriveno ogromnim slojem leda debelim i do 80 metara. Sada je taj “led, koji se formirao tijekom dugog niza godina, (...) praktički nestao. Taj zapanjujući razvoj događaja olakšat će otvaranje polarnih plovnih puteva” (NOVINSKA AGENCIJA REUTERS, KANADA)

Moskva i Vatikan objavili su da su uspostavili pune diplomatske odnose (RIA NOVOSTI, RUSIJA)

Najviša afrička planina Kilimandžaro “izgubila je 26 posto ledenog pokrova u razdoblju između 2000. i 2007” (DAILY NATION, KENIJA)

Jedno istraživanje navodi da je Velika Britanija “zemlja s najizraženijim individualizmom na svijetu jer su osobni interesi nadređeni interesima zajednice”, izvještava londonski list Daily Telegraph. Prema jednom drugom istraživanju, Britanci su među najdepresivnijim i najtjeskobnijim nacijama. Neki stručnjaci vjeruju da postoji povezanost između individualizma i depresije. U tim su istraživanjima neka zapadnjačka društva bila uspoređena s kineskim i tajvanskim društvom. U ta dva društva veća se važnost pridaje društvenoj dobrobiti nego interesima pojedinca, a to po svemu sudeći doprinosi duševnom zdravlju ljudi. ‘Sebično zapadnjačko društvo čini nas depresivnima’, navodi Daily Telegraph.

U listopadu 2009. Švedska luteranska crkva odobrila je crkvena vjenčanja homoseksualaca i lezbijki. Ta je odluka uslijedila samo nekoliko mjeseci nakon što je švedski parlament usvojio zakon o istospolnim brakovima. “To znači da je Švedska crkva jedna od prvih velikih crkava u svijetu koja je odstupila od tradicionalnog gledišta da je brak zajednica muškarca i žene”, stoji u novinama Dagens Nyheter.

Istraživači s njemačkog Sveučilišta Würzburg tvrde da bebe već od drugog dana svog života plaču u skladu s tonalitetom jezika kojim govori njihova majka. Snimili su plač 30 francuske i 30 njemačke novorođene djece kako bi analizirali frekvenciju, intonaciju i visinu tonova. Plač francuskih beba često bi započeo nižim tonovima, koji bi postajali sve viši, dok bi njemačke bebe počele plakati višim tonovima, koji bi se potom snižavali. Obje grupe oponašale su intonaciju koja je karakteristična za jezik njihovih roditelja. Zbog toga se smatra da se jezik počinje učiti još u majčinoj utrobi i da beba počinje “govoriti” gotovo od prvog plača.