Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Možemo li ikome vjerovati?

Možemo li ikome vjerovati?

Bio je poznat kao vrhunski stručnjak na području anesteziologije. Smatralo se da je došao do iznimno važnih otkrića. No taj je uvaženi anesteziolog više od deset godina krivotvorio rezultate istraživanja koja je objavljivao u uglednim medicinskim časopisima.

“NE RAZUMIJEM kako nekome uopće padne na pamet učiniti takvo što”, rekao je dr. Steven Shafer, čije su riječi bile citirane u časopisu Anesthesiology News.

Što bi moglo navesti uvaženog medicinskog stručnjaka da obmanjuje ljude? Razmotrimo četiri moguća razloga.

Pohlepa. U jednom članku objavljenom u The New York Timesu dr. Jerome Kassirer, bivši urednik časopisa The New England Journal of Medicine, kaže: “Kad istraživači duguju zahvalnost [farmaceutskim] kompanijama jer od njih dobivaju većinu svojih prihoda, nevjerojatno često dolaze do rezultata koji su povoljni za kompaniju.”

Uspjeh pod svaku cijenu. Smatra se da u Njemačkoj studenti prirodnih znanosti daju profesorima tisuće eura mita kako bi “zaradili” doktorsku titulu, na koju se u toj zemlji gleda kao na simbol uspjeha. Jedna anketa objavljena u The New York Timesu pokazala je da mnogi učenici i studenti koji postupaju nepošteno “namjeravaju živjeti po visokim moralnim načelima”, no tek nakon što ostvare uspjeh u životu.

Nitko nam ne pruža dobar primjer. Govoreći o učenicima srednjih škola, jedan profesor, čije je riječi prenio The New York Times, izjavio je: “Skloni smo reći da su oni izgubili moralni kompas. No vjerojatno bi bilo bolje reći da ga nikad nisu ni imali jer im njihovi profesori, a ni ostatak društva, nisu pomogli da izgrade sustav moralnih vrijednosti po kojem bi mogli živjeti.”

Jedno se govori, a drugo radi. Jedna anketa u kojoj je sudjelovalo gotovo 30 000 srednjoškolaca pokazala je da 98 posto njih smatra kako su iskrenost i poštenje neophodni za dobre međuljudske odnose. No 80 posto učenika priznalo je da je u proteklih godinu dana lagalo svojim roditeljima, a 64 posto njih reklo je da je varalo na nekom ispitu.

Uzvišena moralna mjerila

Kao što pokazuje okvir s desne strane, ljudi očito imaju urođenu sklonost da vjeruju jedni drugima. No Biblija realno kaže da je “srce čovječje sklono zlu od mladosti njegove” (1. Mojsijeva 8:21). Kako se možemo boriti protiv te sklonosti i oduprijeti se iskušenju da postupamo nepošteno poput većine ljudi oko nas? U tome nam mogu pomoći sljedeća biblijska načela:

“Ne smišljaj nikakvo zlo protiv bližnjega svojega dok on spokojno živi kod tebe” (Mudre izreke 3:29)

Ljubav prema našim bližnjima potiče nas da im činimo dobro, a ne da zloupotrebljavamo njihovo povjerenje. Kad bi se svi držali tog načela, ljudi više ne bi pohlepno izrabljivali jedni druge. Tako bi se stalo na kraj mnogim nepravdama, među kojima je i trgovina krivotvorenim lijekovima koju smo spomenuli u uvodu ove serije članaka.

“Istinoljubive usne traju zauvijek, a lažljiv jezik samo na tren” (Mudre izreke 12:19)

Mnogi smatraju da se danas ne isplati biti pošten. No upitajte se: Što je mudrije — učiniti nešto što će nam samo trenutno pomoći da se izvučemo iz teške situacije ili postupiti pošteno i uživati trajne koristi, primjerice steći samopoštovanje? Učenik može varati na ispitima te tako navesti druge da steknu krivu sliku o njegovom znanju i sposobnostima, no što će biti kad počne raditi?

“Pravednik živi čestito. Sretni su sinovi njegovi poslije njega” (Mudre izreke 20:7)

Ako imate djecu, pružajte im dobar primjer tako da “živite čestito”. Objasnite im kako vam koristi to što uvijek postupate pošteno. Kad djeca vide da njihovi roditelji žive čestito, veća je vjerojatnost da će i sama biti poštena i dostojna povjerenja (Mudre izreke 22:6).

Ima li doista smisla živjeti po biblijskim načelima koja smo upravo naveli? Ima li danas ljudi kojima možete vjerovati?

Prema listu Le Figaro, sve više Francuza “smatra da istaknute osobe iz javnog života — iz političkih, gospodarskih, društvenih i kulturnih krugova — ne postupaju časno i pošteno, pa ne shvaćaju zašto bi onda oni trebali tako postupati”