Svake godine ulovi se 95,2 milijuna tona morskih životinja, a od toga se baci 38,5 milijuna tona. “Dok god 40 posto ulova budemo smatrali otpadom, riblji fond neće se moći obnoviti”, kaže Karoline Schacht, stručnjakinja za ribarstvo koja radi u Svjetskoj zakladi za zaštitu prirode (BERLINER MORGENPOST, NJEMAČKA)

Krave, ovce i koze možda izgledaju kao nedužne žrtve čovjekove nezasitne potražnje za mesom, ali stoka podrigivanjem ispušta 18 posto svih stakleničkih plinova (uglavnom metan). To je više od ukupne količine tih plinova koju ispuštaju sva vozila na Zemlji (NEW SCIENTIST, VELIKA BRITANIJA)

U pokrajini KwaZulu Natal (Južnoafrička Republika) znanstvenici su otkrili superljepilo staro više tisuća godina. “To je ljepilo jednako dobro kao i ona koja se danas mogu kupiti u trgovinama”, piše johanesburški list The Star. Smatra se da su ga lovci u staro doba koristili kako bi na strijelu ili koplje pričvrstili šiljak. Znanstvenici su pokušali otkriti recepturu tog drevnog ljepila. Smjesu sačinjenu od crvenog okera, životinjske masti, smole akacije i pijeska pažljivo su sušili pored vatre kako bi dobila svojstva ljepila. Budući da postupak dobivanja tog ljepila nije jednostavan, sada više cijene ljude koji su ga izrađivali.

“Ljudi koji noću spavaju manje od sedam sati gotovo su tri puta podložniji prehladi nego oni koji u prosjeku spavaju osam ili više sati”, navodi se u jednom izvještaju Sveučilišta Carnegie Mellon (Pittsburgh, SAD). Osim toga kod osoba koje su budne “samo 8 posto ukupnog vremena provedenog u krevetu postoji pet i pol puta veća vjerojatnost da će se prehladiti” nego kod osoba koje čvrsto spavaju. “Iako je veza između spavanja i imunološkog sustava dobro poznata, ovo je prvi dokaz da čak i relativno kratkotrajno remećenje sna može oslabiti otpornost organizma na viruse prehlade”, izjavio je voditelj istraživanja Sheldon Cohen. “To je još jedan razlog zašto bi ljudi trebali voditi računa o tome da se tijekom noći dovoljno naspavaju.”

“U svijetu ima dovoljno obradivih površina koje bi se mogle iskoristiti za proizvodnju hrane potrebne da se prehrani sve brojnije stanovništvo”, stoji u časopisu New Scientist. “Premda zvuči nevjerojatno, većina te hrane može se proizvesti u Africi.” U tom časopisu navedeni su podaci iz izvještaja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj te Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu. Prema njihovim procjenama, površina zemlje koja se u svijetu trenutno koristi za poljoprivredu mogla bi se povećati za više od dva puta. U izvještaju stoji da se “više od polovine te dodatne površine nalazi u Africi i Latinskoj Americi”.