NA STANICI njujorške podzemne željeznice jedan je pedesetogodišnjak stajao na peronu i čekao vlak. Nedaleko od njega jedan je mladić pao preko ruba platforme i završio na pruzi — baš kad je stizao vlak. Čovjek je bez oklijevanja skočio na prugu, povukao mladića u jarak između tračnica i legao na njega, čekajući da iznad njih prođe vlak. Tako ga je spasio od sigurne smrti.

U nacističko doba Jehovini svjedoci nisu htjeli nikoga pozdravljati s “Heil Hitler” jer njemačka riječ heil znači “spasenje”. Bili su duboko uvjereni da je Isus Krist njihov Spasitelj i da “ni u kome drugom nema spasenja” (Djela apostolska 4:12). Budući da nisu htjeli veličati Hitlera, mnogi su bili nasilu odvedeni iz svojih domova i poslani u koncentracijske logore. No i ondje su se nepokolebljivo držali kršćanskih načela.

Ti primjeri pokazuju da nama ljudima dobrobit drugog čovjeka — čak i nekog koga uopće ne poznajemo — može biti važnija od naše vlastite te da smo spremni odreći se slobode samo da ne bismo pogazili svoja načela. Govori li takvo ponašanje u prilog tvrdnji da su ljudi samo razvijeniji oblik životinja ili pak navodi na zaključak da smo mi ljudi daleko uzvišeniji od svih drugih živih bića na Zemlji? Imajte to na umu dok budete razmišljali o sljedećim pitanjima:

• Zašto imamo savjest, unutarnji osjećaj za razlikovanje dobra i zla?

• Zašto nas razmišljanje o djelima stvaranja ispunjava divljenjem i strahopoštovanjem?

• Zašto uživamo u glazbi, lijepim slikama, poeziji i raznim drugim umjetničkim djelima kad umjetnost uopće nije nužna za preživljavanje?

• Zašto ljudi iz gotovo svih kultura žele upoznati Boga?

• Zašto se pitamo kako smo nastali i što je smisao našeg života?

• Zašto tugujemo za umrlima te sudjelujemo u raznim pogrebnim ceremonijama i obredima?

• Zašto gotovo svi ljudi vjeruju da čovjek na neki način nastavlja živjeti nakon smrti? Kako to da ljudi imaju urođenu želju za vječnim životom — je li se to evolucija samo našalila s nama?

Najlogičnije odgovore na sva ta pitanja možemo pronaći u najraširenijoj svetoj knjizi  na svijetu — Bibliji. Pogledajmo što ona kaže o sljedećim temama:

Ljudska priroda: Mi ljudi stvoreni smo “na Božju sliku”, što znači da možemo pokazivati osobine koje ima i naš Stvoritelj (1. Mojsijeva 1:27). Stoga se s pravom može reći da je prvi čovjek bio ‘sin Božji’ (Luka 3:38).

Potreba da primamo i dajemo ljubav: “Bog je ljubav”, stoji u 1. Ivanovoj 4:8. Budući da smo stvoreni na Božju sliku, svi mi trebamo ljubav od kolijevke pa do groba. Apostol Pavao napisao je: ‘Kad ljubavi ne bih imao, bio bih ništa’ (1. Korinćanima 13:2). On je ujedno rekao: “Ugledajte se na Boga, kao njegova ljubljena djeca” (Efežanima 5:1).

Naše duhovne potrebe: “Čovjek ne smije živjeti samo o kruhu, nego treba živjeti i o svakoj riječi koja izlazi iz usta Jehovinih” (Matej 4:4). Božje riječi koje su zapisane u Bibliji pomažu nam da upoznamo njegovu osobnost i saznamo što je njegov naum s ljudima. Ne možemo imati uistinu smislen život ako ne upoznamo Boga.

Zašto umiremo: “Plaća za grijeh je smrt, a dar koji Bog daje vječni je život” (Rimljanima 6:23). Grijeh je kršenje Božjih moralnih i duhovnih mjerila. No Bog je naumio otkloniti grijeh, vratiti savršenstvo svim ljudima koji ga ljube i slušaju te im podariti vječni život u raju na Zemlji (Psalam 37:10, 11, 29; Luka 23:43).

Želite li u potpunosti uživati u životu i razviti neke svoje talente koje još niste ni otkrili? Želite li bolje upoznati svog Stvoritelja i njegov divan naum s ljudima? Ako je tako, bilo bi dobro da istražite Bibliju, knjigu koja otkriva pravu istinu o Bogu. Ništa drugo ne može vas toliko usrećiti. Budete li dobro upoznali Boga, živjet ćete sretnim i ispunjenim životom, i to ne samo danas nego i u budućnosti (Matej 5:3; Ivan 17:3).